U jeku pandemije, pred kraj prošle školske godine, Udruženje Obrazovanje gradi BiH dodijelilo je 45 laptopa djeci romske nacionalnosti. Projekt je finansirao Fond otvoreno društvo BiH. Radi se o djeci srednjoškolskog uzrasta, različitih obrazovnih usmjerenja i s područja cijele BiH. S nekima od njih i njihovih roditelja smo i razgovarali. Uglavnom, laptopi su ispravni i djeca su za online nastavu spremna i u ovoj školskoj godini.

A evo kako im je bilo bez laptopa...

Majka dječaka Mehmeda (puna imena i prezimena, školu i mjesta odakle su djeca ne navodimo zbog njihove zaštite) kaže da je dok nije dobio laptop radio preko mobitela: „Najteže je bilo uslikati pa poslati, kamera nije valjala. Sad ima laptop. Malo je teže za internet, kupimo ga pa podijelimo s njim.“

Adelina kaže: „Prije sam koristila mobitel i dosta stvari kao što su prezentacije bilo je teže raditi, kada smo odgovarali morali smo biti na kameri, što mi je preko mobitela bilo teško.“ I uglavnom to su problemi sve djece kad je u pitanju rad bez laptopa. Izuzetak je Arnela koja je od prijatelja posuđivala laptop, ali s njim i brigu, kako kaže, da ga ne pokvari jer roditelji ne bi mogli finansirati popravak.

Problem, međutim, nije u potpunosti riješen. Mnoge od porodica imaju više od jednog djeteta i onda moraju dijeliti laptop, što posebno predstavlja problem ako sva djeca u domaćinstvu moraju pohađati online nastavu u isto vrijeme.

Jedino je za Melisu taj problem u potpunosti riješen. Dok nije dobila svoj, koristila je bratov, koji je on dobio od škole na korištenje.

S obzirom na to da se radi o porodicama u teškoj finansijskoj situaciji, javio se i jedan paradoks: Svi imaju u kući laptop, ali i dalje ostaje problem s knjigama čija je kupovina neizvodiva, pogotovo za više djece.

Sva djeca, izuzev Gabriele, kažu da im se uspjeh tokom online nastave poboljšao. Gabriela je, pak, prošla ocjenom niže nego prethodne školske godine. Ona, također, jedina kaže da je nailazila na nerazumijevanje kod nastavnika: „Izbrisala su mi se 32 slajda u prezentaciji. Nastavnik mi nije dopustio da ponovo uradim i dobila sam lošu ocjenu.“ Ona je i jedina učenica koja je iskazala strah od koronavirusa. Voljela bi, kaže, da ide u školu, ali se boji, pogotovo gradskog prevoza.

Ajla je jedina koja bi voljela da se nastavi s online nastavom. Ona vozari i kaže da dosta vremena izgubi u putu: „Ovako je efikasnije i ekonomičnije“, kaže Ajlina majka.

Ostali bi voljeli u školu, najviše zbog društva, ali i nekih drugih razloga koji se tiču kvaliteta obrazovanja.

„Preko online nastave niko nije dobio naviku da uči. Bolji mi je uspjeh, ali sam izgubila naviku da učim“, kaže Adelina. Također, online nastava ne odgovara niti jednom djetetu koje pohađa bilo koji smjer koji zahtijeva praktičnu nastavu.

U vezi s akcijom dodjele laptopa razgovarali smo i s Renkom Žunić iz Udruženja Obrazovanje gradi BiH:

“Akcija o kojoj pričamo je uspješno realizovana uz pomoć naših dugogodišnjih prijatelja iz FOD-a, a trenutno je u toku akcija prikupljanja polovnih i novih laptopa, tableta, mobitela i računara koji će biti dodijeljeni onima kojima su najpotrebniji. U ovom slučaju, opet uvidom u dokumentaciju, uređaje će dobiti oni koji su u najvećoj materijalnoj potrebi.“

To nisu isključivo romska djeca, ali njih je najviše. Žunić navodi viđenje organizacije koju predstavlja o tome: “Mislimo da je segregacija prema romskoj nacionalnoj manjini svakako prisutna i Udruženje radi na promociji ljudskih prava uvijek. Online nastava je produbila jaz između onih koji su materijalno i digitalno obezbijeđeni i onih koji nisu, pa je ovo prvenstveno veliki problem. Odlazak ‘trbuhom za kruhom’ u poslovnu sferu sa nižim razredima povlači odustajanje od školovanja, a prisutno je u romskoj nacionalnoj manjini. Djeca su primorana što prije finansijski doprinositi pa im je uskraćeno visokoškolsko obrazovanje zbog nedostatka vremena ili finansija.”

Ovakvo viđenje potvrdili su i naši sagovornici i sagovornice romske nacionalnosti. Raznolikost i dubina problema s kojima se susreću pripadnici/e ove nacionalne manjine laptopi ne mogu riješiti u potpunosti. Međutim, osim što olakšavaju online nastavu, oni povećavaju i procenat informatičke pismenosti kod ove populacije što je romskoj djeci također jedan od glavnih preduslova za bilo kakve daljnje životne uspjehe.

Centar za obrazovne inicijative Step by Step organizacija je čiji rad već niz godina podržava Fond Otvoreno društvo BiH. Misija Centra je usavršavanje profesionalaca iz oblasti odgoja i obrazovanja u BiH u cilju povećanja kvaliteta tih oblasti, kao i borba za „prava sve djece na kvalitetan odgoj i obrazovanje od rođenja do završetka školovanja”.

Ta pitanja dobijaju i novi značaj u vrijeme pandemije koronavirusa. Prije nje, online nastava za većinu učesnika u nastavno-odgojnom procesu bila je nepoznanica, a danas je svakodnevnica. Nema još uvijek objektivnih i pouzdanih procjena kakav je kvalitet te nastave, kako su se učenici i nastavnici snašli, ali sama činjenica da u obrazovanju govorimo o snalaženju a ne o slijeđenju pravila i rutini znači da je pomoć potrebna. Tu pomoć pruža upravo Step by Step. NjihovaFacebook stranicapravi je resursni centar za sve one koji se žele usavršiti u online nastavi. Međutim, ono što ga čini posebnim je to što funkcioniše na bazi uzajamne pomoći prosvjetnih radnika jednih drugima. Tu se ne daju direktive, što je čest slučaj kad su u pitanju formalni obrazovni autoriteti, kao što su, naprimjer, savjetnici u obrazovanju ili prosvjetni inspektori. Step by Step nudi mogućnosti koje se mogu uzeti i zdravo za gotovo, ali i biti pomoć za otkivanje vlastitih potencijala za kreiranje kvalitetnijeg nastavno-odgojnog procesa.

Jedan od sadržaja koji je dostupan svima jesu Besjede o obrazovanju. Radi se o seriji video intervjua s eminentnim naučnicima, umjetnicima, ljudima iz medija i obrazovanja, Neka od tih imena su Mario Hibert, Damir Marjanović, Orhan Maslo i Aleksandar Mastilović. Sve teme su aktuelne te dijelom ili u cijelosti u vezi su s online okruženjem. Jedna od njih je i medijska pismenost. O njoj je govorio Aleksandar Mastilović, zaposlenik Regulatorne agencije za komunikacije. Prekomjerna izloženost internetu znači i veću količinu lažnih vijesti koje mogu loše uticati na sve, a pogotovo na mlade. Savjeti kako ih prepoznati i izbjegavati danas su koristan orijentir ne samo za odabir medijskih sadržaja, nego i za gotovo sve životne izbore. Teško je reći naći ijedan na koji bar dijelom ne utiče informisanje putem interneta.

Jedan od sadržaja je i Kafa s profom. Radi se o druženju putem Zoom aplikacije s Vedranom Zubićem, profesorom geografije u sarajevskoj gimnaziji Dobrinja. Zubić je i prije pandemije prepoznat kao inovativan nastavnik, između ostalog, i zbog korištenja interneta kao nastavnog sredstva. Ovakva druženja su, pored savjeta i saznanja koja prosvjetni radnici jedni od drugih stiču, i relaksirajuća.

Preko FB stranice Step by Stepa moguće je pristupiti brojnim webinarima, odnosno online seminarima o različitim temama. Jedan je bio namijenjen direktoricama i direktorima škola o temi Kako voditi školu u doba korone? Fokus webinara je bio na evaluaciji i analizi rezultata postignutih tokom dosad proteklog vremena u okolnostima koje je uslovila pandemija, te načinima na koji se oni mogu koristiti za unapređenje. Webinar je vodila Dr. Radmila Rangelov Jusović.

Brojne su i online radionice na kojima prosvjetni radnici stiču znanja o korištenju programa i alata za vođenje online nastave.

Pored toga tu su i prijedlozi za svakodnevne aktivnosti nastavnika i učenika. Svaki dan ima svoju temu.

Misleći ponedjeljak program je koji nazivom aludira na promišljanje o kvalitetnijem suočavanju s izazovima koje obrazovni proces nosi. Posljednji sadržaj u sklopu ovog programa bio je webinar pod nazivom Virtualna sveska koji je vodila Nada Sokolović. Govorilo se o tom šta je virtualna sveska, kako se pravi i šta treba da sadrži kako bi olakšala vođenje online nastave.

Dobri utorak namijenjen je poučavanju djece vrijednostima. Posljednja tema je bila solidarnost i kako kod djece razvijati potrebu i osjećaj za tu vrijednost.

Smiješna srijeda govori o tome kako nastavu učiniti relaksiranijom te o humoru u službi kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja.

Aktivni četvrtak tiče se ideja za aktivnosti kojima se mogu baviti svi uzrasti. Teme se kreću od učeničke evaluacije nastavnika do brige o kućnim ljubimcima.

Izazovni petak je tu da ponudi izazove za vikend – naprimjer dan bez ekrana; ili izazove koji mogu potrajati i duže, kao što je izrada kućnog pozorišta i izvođenje predstave u njemu.

Sadržaji su većinom namijenjeni prosvjetnim radnicima/cama. Međutim, kako je u okolnostima online obrazovanja uloga roditelja u nastavnom procesu nesrazmjerno porasla, nije zgoreg da i oni zavire u nastavničke materijale, pored toga što mogu preuzeti i neke sadržaje namijenjene striktno njima ili djeci.

Jedan od sadržaja za roditelje jeKako preživjeti roditeljstvo u doba korone, a jedan od sadržaja za djecu je časopisMoj oblak, čija je posebnost to što ga rade djeca za djecu.

Osim na navedenoj FB stranici, rad Step by Stepa pratite i na njihovoj web straniciiYoutube kanalu.

Na društvenim mrežama njihove aktivnosti tražite pod hashtagom #Nastavnici su važni.

TheCivil Society Scholar Awardssupport doctoral students and university faculty to undertake academic projects that will enrich socially-engaged research and critical scholarship in their home country or region.

Civil Society Scholars are selected on the basis of their outstanding academic record as well as their active engagement with local communities, their potential to champion open society values in their home regions, and their ability strengthen critical scholarship and academic networks within their fields. Proposals may include international travel, but this is no longer required.

Application Deadline: July 22, 2020

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2020. godini.

Javni poziv je otvoren do 22.5.2020. godine, do kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.

Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za romske organizacije koje apliciraju u okviru Javnog poziva za projektne prijedloge u sklopu Programa za Rome“, a prateći dokument o licima koja podržavaju projektnu tematiku možete preuzetiovdje.

Fond Otvoreno društvo BiH prezentirao je 9.2.2020., rezultate svog projekta „Da javne nabavke budu javne“. Projekat je proveden u saradnji s partnerskim organizacijama: Transparency International BiH, U.G. Tender Banja Luka, Eda Banja Luka i Fondacija Media Centar Sarajevo.

Projekat je počeo 2017, a trajat će još ovu godinu. Cilj je dokumentovati kršenja Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, kako bi se zagovarala puna transparentnost postupaka. Praćeno je 11.362 postupka javnih nabavki u I fazi (od planiranja do ugovaranja) i 291 postupak u II fazi (ugovaranje i implementacija). Ukupna vrijednost praćenih javnih nabavki iznosi preko četiri milijarde KM.

Zaključci do kojih se došlo je da su postupci javnih nabavki u BiH netransparentni, da neravnopravno tretiraju i diskriminiraju učesnike u postupku, ne potiču aktivnu i fer konkurenciju te su neefikasni i neekonomični.

Nalazi istraživanja pokazuju da Bosna i Hercegovina godišnje gubi ogromne iznose javnih sredstava kroz postupke javnih nabavki - od četiri do pet stotina miliona KM.

Servis javni – nabavke netransparentne

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo prezentirao je kako se prema javnim nabavkama odnosi Javni radio-televizijski servis u BiH, odnosno njegove sastavnice: BHRT, Radio-televizija Republike Srpske i Federalna televizija.

Rukovodstvo BHRT-a u 2017., 2018. i 2019. nije uopšte objavljivalo plan javnih nabavki te je tako kršilo Zakon o javnim nabavkama BiH.

Objavili su plan tek za 2019, ali nepotpuno, i to tek nakon prijava Transparency Internationala prema Agenciji za javne nabavke i pokrenutog prekršajnog postupka.

Za 2020. su takođe objavili nepotpun plan javnih nabavki navodeći samo postupke „velike vrijednosti“ za koje je predviđeno pokretanje otvorenih postupaka čime se simulira transparentnost.

Javno planirana su samo 43 od najmanje 247 postupaka predviđenih javnih nabavki u 2020.

Objavljena je djelimična vrijednost javnih nabavki. Ona iznosi 5.520.100 KM, što je samo dio ukupnih sredstava koja namjeravaju utrošiti, a niko sa sigurnošću ne može utvrditi kolika je njihova stvarna planirana vrijednost.

U RTRS-u stanje je još alarmantnije. Ta kuća će u 2020. godini pokrenuti ukupno 293 postupka javnih nabavki i to:

• 163 postupka direktnog sporazuma (postupak za čije je pokretanje dovoljna jedna ponuda),
• 77 postupaka konkurentskog zahtjeva (postupak za čije pokretanje se traže tri ponude),
• 5 pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja (najnetransparentniji postupak prema Zakonu o javnim nabavkama BiH),
• samo 29 nabavki će se obaviti putem otvorenog postupka.

Ono što je na RTRS-u izraženo je tzv. cijepanje nabavki. Kao ilustraciju, Miraščija je naveo primjer sedam direktnih sporazuma u vrijednosti od 5.900 KM za: rezervne dijelove za predajnike, rezervne dijelove za linkove, rezervne dijelove za repetitore, rezervne dijelove – konvertore, rezervne dijelove za satelitski sistem, rezervne dijelove – napajanja, te rezervne dijelove za prijemnike. Ono što je ovdje zanimljivo je činjenica da bi jedan otvoreni postupak za nabavku svih navedenih rezervnih dijelova u vrijednosti od 7x5.900 KM, odnosno u vrijednosti od 41.300 KM bio svrsishodniji. RTRS bi dobio veću vrijednost za utrošeni novac. Brojni su, kaže Miraščija, isti ili slični primjeri cijepanja predmeta nabavki, npr. nabavka tablet i laptop uređaja, raznih elektronskih aparata, potrošnih materijala, itd.

Kad je u pitanju Radio-televizija Federacije BiH, javno su dostupni svi planovi javnih nabavki od 2015. do 2020. godine.

Pored planova nabavki, na njihovoj web stranici dostupna je i sva dokumentacija propisana Zakonom o javnim nabavkama.

Za jedan fening izbjegnuto kršenje zakona

Aleksandra Martinović iz Transparency Internationala BiH, kroz navedeni period analize, kad su u pitanju nabavke informatičke opreme, poštivanje Zakona ocijenila je nešto boljim nego prethodnih godina. Ona je navodila primjere kritičnih praksi. Jedan od zanimljivijih odnosi se na nabavku printera za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

Nabavljeni su postupkom konkurentskog zahtjeva. Prema Zakonu o javnim nabavkama: “Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM.” Da bi proveli konkurentski, a ne otvoreni postupak, ugovorni organ, tj. KCUS, nabavku printera učinio je doslovno za jedan fening manjom od 50.000 KM.

Načini na koje se najčešće pogoduje ponuđačima iz IT sektora su kvalifikacioni uslovi koji su takvi da odgovaraju najčešće jednom od njih ili rokovi za dostavu ponuda koji nerijetko traju sedam dana što je većini ponuđača, osim onom koga se prije upozori o uslovima tendera, prekratko za sastavljanje ponude.

Trifunović kao manu nabavki iz IT sektora navodi i cijenu. Čak u 88% slučajeva bude izabran ponuđač koji je najjeftiniji iako to najčešće i nije u ekonomskom smislu najpovoljnije.

Pogodovanja ponuđačima

Aleksandar Draganić iz Agencije za razvoj preduzeća EDA pokazao je također neke kritične prakse za koje je opravdano sumnjati da se radi o zloupotrebi javnih nabavki. Naveo je primjer pogodovanja ponuđaču. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose raspisala je u isto vrijeme dvije nabavke kroz otvoreni postupak. Radilo se o digitalizaciji analognih katastarskih planova u prvoj i drugoj fazi.

Segment koji ukazuje na potencijalnu diskriminaciju i nejednak tretman vidljiv je u zahtjevima za profesionalnu i tehničku sposobnost. Tražilo se da ponuđač ima implementirane sljedeće sertifikovane sisteme upravljanja, odnosno standard ISO 9001, ISO 10002, ISO 27001, ISO 22301 ili ekvivalentne sertifikate; da ključno osoblje (dva izvršioca) moraju imati najmanje 10 godina radnog iskustva, geodetske licence prvog reda, te učešće u projektima sličnim po obimu i traženoj vrsti usluge; da ima u prethodne tri godine minimalno jedan ugovor vrijednosti najmanje 240.000,00 KM (bez PDV-a) za nabavku u prvoj fazi, te minimalno jedan ugovor vrijednosti najmanje 170.000,00 KM (bez PDV-a) za nabavku u drugoj fazi.

Igor Vukajlović iz Udruženja građana Tender, skrenuo je pažnju na još jedan tipičan primjer kršenja Zakona o javnim nabavkama. Radi se o upućivanju na tačno određenog proizvođača u nabavci. Tako je Grad Banja Luka raspisao nabavku za pauk vozilo.

U zahtjevu za nabavku propisane su tehničke specifikacije koje odgovaraju samo jednom proizvođaču. Radilo se o firmi IVECO.

Izborna godina

Primjeri koje su izlagači iznosili na prezentaciji su bili ilustracija za zaključke istraživanja. Ti zaključci, pored onih navedenih u uvodu teksta, su sljedeći:

• Kršenje Zakona o javnim nabavkama, odnosno nezakonito postupanje U.O. u postupcima javnih nabavki se ponavlja u svim fazama  postupka,
• Zakon o javnim nabavkama krše ugovorni organi na svim administrativnim nivoima vlasti,
• Veliko je nepovjerenje privrednih subjekata/ponuđača u sistem javnih nabavki i primjetna je kartelizacija tržišta javnih nabavki.

U 2017. fokus istraživanja bio je na ugovornim organima; u 2018. na ponuđačima; u 2019. na stvarnim potrebama građana; 2020. fokus je na svrsishodnosti nabavki.

Ovo je izborna godina. Pretpostavka je, na osnovu prethodnih izbornih godina, da će dobar dio novca od javnih nabavki služiti za predizbornu kampanju strankama čiji kadrovi upravljaju procesima javnih nabavki.

The Open Society Justice Initiative, a program of the Open Society Foundations, is pleased to invite applications for its 2021-2022 Aryeh Neier Fellowship Program. The deadline for applications is March 24, 2020. The Open Society Foundations works to build vibrant and tolerant democracies whose governments are accountable to their citizens. The Justice Initiative, an operational program of the Open Society Foundations, uses litigation and other forms of legal advocacy to empower people, defend the rule of law, and advance human rights.

The full announcement can be seenHERE.

THE SOROS FOUNDATIONS & THE AMERICAN AUSTRIAN FOUNDATION

Physicians from Bosnia-Herzegovina are invited to week long post-graduate seminars to be held in Salzburg, Austria. For information about seminars, dates, and deadlines, and for  application please visit http://www.aaf-online.org/index.php/dates-topics-2020.html

Applicants must:

* Be a licensed physician;

* Specialize in subject of seminar;

* Preferably be under 40 years of age;

* Have strong communication skills in the English language;

* Be recommended for the fellowship by the professional association;

* Be committed to passing the knowledge they gain abroad to fellow physicians through lectures or workshops with details presented when applying;

MEDICAL STUDENTS ARE NOT ELIGIBLE.

Hedina Tahirović-Siejrčić, poznata bosanskohercegovačka romologinja, objavila je dvije knjige: “Romani Čhib - Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma” i “Jezik i književnost Roma u prevodu na Zapadnom Balkanu – poezija u autoprevodu”. Knjige su objavljene uz finansijsku podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

FOD BiH: Povod za ovaj razgovor su vaše dvije knjige skoro izašle iz štampe. Jedna je objavljena na bosanskom – “Romani Čhib - Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma”, a druga na engleskom: “Jezik i književnost Roma u prevodu na Zapadnom Balkanu – poezija u autoprevodu”. Neka uža ciljana grupa za obje knjige su romolozi. Šta danas znači biti romolog, koji je motiv za bavljenje tim poslom?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Romolog/romologinja je osoba koja se bavi romologijom, odnosno osoba koja svojim istraživanjima i objavljenim radovima doprinosi kvalitetnom znanju o jeziku, kulturi, historiji, običajima, pravima, iskustvima i karakteristikama romskog naroda. U tom smislu romologija je interdisciplinarna disciplina i predstavlja komunikaciju lingvističkih, kulturoloških, antropoloških, etnoloških, socioloških, ekonomskih, političkih i historiografskih nauka za proučavanje jezika i kulture Roma.

Postavili ste pitanje koji je motiv za bavljenje tim poslom. Interesantno pitanje. Posao znači biti plaćen za svoj rad. U mom slučaju, a vjerujem i u nekim drugim slučajevima kad su u pitanju Romi, mogu reći da se ne bavim “tim poslom”, nego aktivnostima vezanim za istraživanje jezika, književnosti i kulture svog naroda i to samostalno i najčešće bez ikakve finansijske potpore. Svoje interesovanje i istraživanje zasnovala sam prije svega na iskustvenom - ličnom i emocionalnom u komparaciji znanja stečenih u školama na moćnim jezicima i u manipulaciji metoda i teorija moćnih istraživača. Kad govorim o moćnim, onda mislim na većinske, odnosno na one koji nisu romski.

Motiv moga djelovanja i istraživanja je želja da se čuje romski glas i da se predstavi romsko znanje, da o Romima govori i Rom i Romkinja, odnosno da govorimo i sami o sebi, a prije svega da doprinesem izučavanju u oblastima za koje smatram da sam kompetentna i da posjedujem znanje - u oblasti jezika, književnosti i kulture romskog naroda.

Moj glas protiv predrasuda o neobrazovanim Romima i o Romima kojih nema u nauci i koji se ne bave romologijom na ovim prostorima, čuo se odavno i čuje se, ali sam svjesna da je ignorisan i da ga mnogi ne žele čuti. Ja sam već navikla na to. Bitno je samo shvatiti činjenicu da sam ja tu i da ću pisati dok me ima i prenositi svoje znanje onima koji žele da znaju.

Znači, moje stvaralaštvo i istraživanje su moja djelovanja, a ne moj posao. Podrška onih koji su čuli moj glas i koji su prepoznali moje znanje mi mnogo znači. Zahvaljujem se Fondu otvoreno društvo BiH i gospođi Dobrili Govedarica na podršci oko objavljivanja mojih knjiga i na njihovoj promociji.

FOD BiH: Osim romologa i romologinja, knjige mogu čitati i svi drugi zainteresirani za romsku kulturu i jezik, bez obzira na prethodnu upućenost u temu. Zašto bi, po vašem mišljenju, trebali?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Prije svega knjiga je pisana jezikom koji mogu razumjeti svi, i Romi i ne-Romi. U sadržaju knjige dat je pregled tema o kojima se govori, i one su kao takve odličan razlog da probude interesovanje za čitanjem. Teme o identitetu Roma i identitetu jezika Roma, o pravnom aspektu zaštite romskog jezika, migraciji Roma, o njihovom kretanju od Indije do Evrope i dalje, o historijskoj periodizaciji i promjenama jezika, o razlikama između pisanog i razgovornog jezika, dijalektima, problemima standardizacije, o umiješanosti lokalnih većinskih jezika u romski jezik odnosno o posuđenicama i neologizmima u romskom jeziku, o književnosti, o mogućnostima očuvanja romskog jezika i o načinima prevođenja na romski jezik i problemima obrazovanja na i o romskom jeziku.

Sve su to vrlo bitna pitanja koja sigurno interesuju ne samo istraživače, nego i nastavnike, profesore, starije učenike, studente, zaposlene u nevladinim organizacijama pa mislim čak i one u vladinim organizacijama. Stvar je želje za znanjem i upoznavanjem onih koji žive zajedno sa vama na jednom prostoru a koji su različiti i koji su različito tretirani u svakom segmentu i života i rada, a u čije ime najčešće i radite.

Smatram da će oni koji nisu Romi a koji pročitaju knjigu odbaciti barem dio predrasuda o nama kao narodu i da će napokon shvatiti ozbiljnost naših problema u oblasti obrazovanja, jezika i kulture. Želim da se barem nekoliko njih upita: Zašto Romi ne uče svoj jezik, zašto Romi ne pišu na svom jeziku, šta je romsko kulturno bogatstvo ili kulturni kapital? A ja postavljam pitanje: Da li su moje književno stvaralaštvo i moji objavljeni radovi iz oblasti romologije kulturni kapital Roma ili su kulturni kapital Bosne i Hercegovine?

Isto tako smatram da oni Romi koji pročitaju knjigu mogu da pronađu odgovore na bezbroj pitanja na koja nisu znali odgovore niti su imali gdje o njima naučiti. Želim da Romi čitajući ovu knjigu, prije svega, budu svjesni bogatstva i jezika i kulture koje imamo i da budu ponosni na to.

FOD BiH: Ono što je zanimljivo jest da je jedna knjiga napisana na bosanskom a druga na engleskom. Nijedna na romskom. Da li je cilj više uputiti druge u pitanja romologije nego same Rome, tj. da l je to drugima bitnije ili se samo radi o tome da Romi znaju ova dva jezika, a drugi narodi ne znaju romski?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Cilj mi je bio uputiti i Rome i ne-Rome na probleme vezane za romski jezik i kulturu. Mislim da kako god je višejezičnost karakteristika neromskog, tako je i karakteristika romskog naroda. Znači, imamo i Rome i ne-Rome koji govore i pišu i engleski i bosanski i mnoge druge većinske jezike. Ali i velika većina Roma i ne-Romi ne govore i ne pišu romski.

Razlog zašto sam se odlučila da pišem na ovim jezicima a ne na romskom je zbog činjenice da Romi, obični čitaoci posebno, nisu u stanju, a zbog nepoznavanja svog maternjeg jezika, da pročitaju s razumijevanjem stručnu knjigu na romskom jeziku. Mogla sam da napišem i na romskom, ali veliki dio terminologije bi bio kreiran, služila bih se neologizmima i posuđenicama kojima bih dodavala postpozitivne nastavke ili bolje rečeno romske sufikse da bih kreirala romsku riječ, tako da bih izgubila širi spektar čitalaca. Jednostavnije rečeno, kreirana terminologija je različita u odnosu na zemlju iz koje dolazi onaj ko piše na romskom, i onda se postavlja pitanje ko su čitaoci, do koga je dospjela informacija koja se želi podijeliti sa čitaocima. U ovakvom slučaju, mislim da bi samo dio romskih istraživača koji govore romski a bave se romskim jezikom kao i dio neromskih istraživača koji govore a bave se romskim jezikom mogli da razumiju podijeljenu informaciju, ali ipak samo djelimično zbog upliva terminologije iz većinskog/ih jezika. Znači istraživači bi morali da znaju većinski jezik autora koji piše na romskom da bi mogli taj romski da u cijelosti razumiju.

Isto tako, bitno je da naglasim, da kada pišem stručne knjige ili neke stručne teme ja razmišljam i pišem na bosanskom jeziku, a ne na romskom. U tom slučaju bih morala knjigu da prevodim, odnosno to bi bio autoprevod knjige. Drugačija je situacija kad su u pitanju pjesme. Njih pišem prvo na romskom jeziku pa ih onda prevodim na većinski, ili bosanski ili engleski. To naglašavam posebno zbog vjekovnog zapostavljanja obrazovanja Roma na romskom jeziku koje je prožeto diskriminacijom, rasizmom i predrasudama i koje je dovelo do situacije kakva i jeste. Narod se zbog preživljavanja otuđio od svog jezika i jezik izumire. A, Boga mi, bojim se da će i narod. Već stotinama godina naši gube identitet i deklariraju se nekim drugim uspješnijim identitetima u kojima imaju bolje mogućnosti za bolji život.

FOD BiH: U knjizi na bosanskom obrađujete jako širok aspekt bavljenja romskom kulturom i jezikom. Od pravnog do književnog. Kako objašnjavate činjenicu da nema struke koja kao svoj segment bavljenja nema i Rome te da gotovo nema međunarodne ili državne institucije koja nema neku vrstu obaveze prema Romima, tu je i veliki broj udruženja koja se bave Romima, a ipak Romi su i dalje u nezavidnom položaju? Jednostavnije rečeno, koliko povećan interes za Rome utiče na povećanje kvalitete njihovog života?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Tačno je da su Romi u nezavidnom položaju i pored svih projekata koji brinu i pomažu Romima. Međutim, ti projekti se uglavnom bave stanovanjem i zapošljavanjem, a djelimično i rijetko kulturom i obrazovanjem, borbom protiv diskriminacije itd. Prioriteti su im stambeno zbrinjavanje Roma, vjerovatno jer u toj oblasti vide i svoje angažovanje kao najisplativije. Sve se svodi na neko određeno vrijeme prema trajanju projekta, a nema održivih stalnih rješenja. I ono malo napretka kad se ostvari postane neprimjetno nakon kratkog vremena. Samo ću reći da je situacija kompleksna.

FOD BiH: U knjizi na engleskom bavite se romskom poezijom, tačnije njenim (auto)prevođenjem. Autoprevođenje je gotovo opštenarodni fenomen kod Roma. Da li se i ono može smatrati karakteristikom romskog identiteta?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Pisati poeziju u autoprevodu jeste fenomen pisanja na romskom jeziku. U procesu autoprevođenja romski pjesnici i pisci u stvari prevode sebe i transformišu sami sebe u njihovom književnom izrazu. Na njihov autoprevod utiče nekoliko faktora: samosvijest o razlikama između dijalekata, različitost običaja i navika familije i grupe kojoj pripadaju i nivo znanja većinskog/ih ali i romskog jezika što zavisi od nivoa njihovog individualnog obrazovanja. U svakom slučaju smatram da su izvorna verzija i prevedena verzija pjesme jednog autora komplementarni. Sve verzije pjesme su pisane sa namjerom da budu zajedno pročitane, ili da jedna drugu nadopuni. U ovisnosti od čitalaca, da li se radi o Romima ili ne, autoprevod se može tretirati i kao posebno djelo.

Da, autoprevod se može smatrati karakteristikom identiteta, ali ne globalnog romskog identiteta, generalizovanog romskog identiteta, nego identiteta svakog pjesnika/pjesnikinje, njegovog/njenog dijalekta i kulture grupe kojoj on/ona pripada. U pjesmama pjesnika ispitujem kako je pjesnički jezik shvaćen u izvornom sadržaju i u autoprevodu i istražujem razloge zašto i na koje načine se izvorni i prevodilački jezik međusobno nadopunjuju u autoprevodu. Upravo o tome pišem, i kroz analize i auto-analize i pjesama i autoprevoda istražujem interjezički i intrajezički, interkulturalni i intrakulturalni dijalog između pjesnika ukazujući na istosti i različitosti, na dijalog koji odražava dekolonijalnu strategiju kojom pjesnici pokušavaju da progovore svojim romskim glasom a kao odgovor na vjekovnu reprezentaciju od strane Drugih.

FOD BiH: Kad je riječ o poeziji, na promociji ste spomenuli da je ona jako čest, možda i najčešći način opservacije i prezentacije stvarnosti kod Roma. Zašto je to tako?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: O ovom pitanju se može dugo, dugo razgovarati i to sa različitih stanovišta. Ja ću odgovoriti kratko i samo reći da romsku književnost pretežno karakteriše literatura koju su napisali drugi o nama, oni koji zauzimaju centralno mjesto u globalnom krugu znanja. Mali broj književnih djela koja Romi pišu često su na većinskim jezicima, osim kad je u pitanju poezija koju pišu najčešće dvojezično ili višejezično, odnosno na romskom jeziku i u autoprevodu/ima i taj način pisanja predstavlja neodvojivi i prirodni tok i pisanja i izražavanja pjesnika Roma. Pjesme su u stvari glas Roma koji se čuje i unutar romske zajednice i van nje. To je bio i glavni razlog zbog čega sam izabrala poeziju za analizu u svojoj doktorskoj tezi. Citirat ću doktora Rajka Đurića koji kaže da “Ako je Romima njihov jezik domovina, onda je romska poezija glavni grad Roma.”

FOD BiH: Romske književnosti gotovo da nema u nastavnim planovima i programima i regiji. Kako to objašnjavate i kako to promijeniti?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Kakva je društveno-ekonomska situacija Roma u jednoj državi, takva je situacija i njihovog jezika, književnosti i kulture. Koliko se vodi briga o Romima u ovom ili bilo kojem drugom društvu, toliko se vodi briga i o očuvanju i razvoju njihovog kulturnog i ekonomskog kapitala.

Obrazovanje u BiH je zakazalo svojom kvalitetom na razne načine i jasno nam je da je na veoma niskom nivou. Jasno nam je šta se dešava sa prevarama i kupovinom diploma i kako posjednici takvih diploma rade i koje funkcije obnašaju. Zar nije onda logično da i ostali misle kako je lako sve novcem ostvariti i da je gubljenje vremena pošteno se obrazovati i steći svoje znanje pa onda i zasluženi posao.

Slična je situacija i u slučaju sa Romima. Kada vide da njihovi Romi i Romkinje završe fakultete, magistarske i doktorske studije a nemaju posla niti su uvaženi u društvu, onda kažu da i oni mogu lako kupiti diplome, a te diplome im svakako ne mogu pomoći da dobiju niti posao a niti pozicije nego samo da se hvale njima, a svakako ostaješ nezaposlen i bez uvažavanja i svojih i Drugih. Onda čujete: Ma šta će nam škola! Ko je vidio hajra u tome.

Kakve primjere dajemo u slučaju obrazovanih Roma ako te Rome nemamo zaposlene u institucijama, na funkcijama i na odgovornim radnim mjestima a koje posebno u slučaju bavljenja Romima zaista obnašaju ne-Romi. Takva situacija se odražava posebno na obrazovanje manjina a pogotovo onih najsiromašnijih i najzapostavljenijih. Politika je svugdje, a u jeziku ponajviše. Pitate me kako to promijeniti… Moj odgovor je kratak: Ko nema moći, ne može ništa mijenjati. A moje pitanje Vama je: Ko ima moć i da li mislite da se situacija može promijeniti u slučaju Roma i u slučaju ne-Roma, ili bolje rečeno u slučaju bosanskohercegovačkih državljana, i u kojem periodu?

FOD BiH: Uspješni Romi i Romkinje su još uvijek medijska senzacija, o njima se piše, predstavljaju se njihovi uspjesi i sl. Biti uspješan Rom/kinja definitivno nije isto kao biti uspješan Nijemac ili Hrvat, Bosanac i sl. Vi ste uspješna žena, Romkinja. Možete li na svom primjeru objasniti da li je i zašto je vaš uspjeh drugačiji od vaših prijatelja i prijateljica drugih nacija s kojima ste odrastali?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Djelujem na način na koji najbolje znam da predstavim svoje znanje i vještine. Sama. Drugi načini mi nisu omogućeni.

Smatram da nisam ništa manje niti više uspješnija od mojih drugih sunarodnjaka, Romkinja i Roma. Za uspješnost se uglavnom vezuje institucionalna funkcija, odlično radno mjesto, dobra zarada, imanje, dobre veze i zastupljenost u društvu popularnih, itd., itd. Zašto bi se onda uspješnost kod Roma mjerila samo brojem napisanih i objavljenih knjiga ili uspješno realiziranim projektom. Uspješan ili uspješna je pridjev koji se različito definiše u zavisnosti od nacionalne pripadnosti osobe o kojoj govorimo – pa tako nam sve funkcioniše u državi, pa i u regionu, zar nije tako.

Mislim da priča o uspješnosti nije priča koju ja treba da pričam o sebi. Valjda drugi trebaju da pričaju o tome i da procijene da li je to zaista uspjeh. Smatram da ova priča treba da bude satkana od mnogo uspješnih, jer svako je uspješan na svoj način, međutim vrednovanje je bitno, a ako ga nema, onda sigurno ne možemo govoriti o dobrobiti za jedan narod, jednu državu. A to što sam Romkinja, mislim da nije toliko ni važno u ovom slučaju, jer mnogi ljudi koji potiču iz siromašnih porodica imaju sigurno isti tretman u društvu kao i mi Romi. Različit tretman siromašnih i “bogatih” je pitanje koje može odgovoriti na karakteristike uspješnosti.

FOD BiH: Da li vam je bilo teže uspjeti kao ženi ili kao Romkinji?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: U oba slučaja sam žena, a ženama može biti samo teško, teže i najteže.

FOD BiH: Odrastali ste i obrazovali se u Sarajevu prije rata, tu ste, ako možemo tako reći, stekli predispozicije za uspjeh. Da li je u tadašnjem Sarajevu i BiH Romima bilo lakše ili teže uspjeti i zašto?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Ja sam rođena u Sarajevu, u sarajevskoj romskoj mahali Gorica, u opštini Centar, i u svojoj mahali živim i stvaram svoja djela. Mislim da je situacija bh. Roma ostala ista. Bez obzira što je u posljednje dvije decenije, a zbog silnih novaca za poboljšanje uslova života Roma, postignuta bolja vidljivost Roma i njihovih problema, znatno je povećan broj nevladinih romskih i neromskih organizacija koje se bave romskim problemima. Evidentno je, također, da je u državi u kojoj živimo nacionalizam zatrovao i biljke koje rastu oko nas tako jako da su se stvorili još zatrovaniji vidovi diskriminacije pa i rasizma prema Romima.

FOD BiH: Prije rata ste vodili emisiju na državnom radiju koja je emitovana na romskom jeziku. Možete li porediti tadašnju i sadašnju medijsku inkluziju Roma?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Godine 1986. počela sam uređivati i voditi emisiju “Lačho džive, Romalen!” ili u prevodu: “Dobar dan, Romi! (ljudi!)” a inicijator pokretanja ove emisije je bio veliki novinar, sada pokojni, Radmilo Bato Zurovac. Bilo je lakše, imali smo dobru komunikaciju sa svim emisijama na području bivše Jugoslavije, sastajali se, razmjenjivali iskustva i znanja, organizovali konferencije pa i koncerte za dobrobit najsiromašnijih. Imali smo, barem novinari romske nacionalnosti, stalni posao usklađen prema našim kvalifikacijama a pri medijima za koje smo radili. Isto tako uređivala sam i vodila i TV emisiju na SA3 kanalu čiji je urednik bio Haris Kulenović i ta emisija se emitovala skoro do početka rata 1992. godine. Danas je, mislim, gora situacija. I pored inicijativa i prijedloga programskog rješenja ne postoji mogućnost za takve emisije jer “nema ko da plati troškove”… kao da smo mi Romi pali sa Mjeseca, kao da nismo građani ove zemlje koji imaju jednako pravo na informisanje i na edukativne i kulturne programe na svom jeziku. Koliko mi je poznato samo Portal Udar informiše o Romima i na bhs i na romskom jeziku. Ovom prilikom bih čestitala uredniku Daliboru Taniću kao i svim saradnicima Udara na odličnom radu sa željom za opstanak portala i željom da razviju informisanje na radio i TV programe.

FOD BiH: Radili ste u Kanadi. Kad uporedite kanadsko romsko iskustvo s ovdašnjim, šta možete reći?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: U Kanadi sam boravila od 1997. do 2001. godine. Odmah sam stupila u kontakt sa tamošnjom romskom organizacijom “Roma Community and Advocacy Centre” i radila sam s osnivačem ove zajednice Ronaldom Leeom i mnogim drugim članovima te kao urednica kreirala i prvi magazin za Rome u Kanadi “Romano Lil” (na romskom i na engleskom jeziku), prvu knjigu poezije kanadskih Roma “Kanadake Romane Mirikle” – Kanadski romski biseri, objavila nekoliko knjiga starih romskih priča za djecu i za odrasle, autobiografsku novelu i Gurbetsko-engleski i englesko-gurbetski rječnik pri izdavačkoj kući Magoria Books, Toronto.

Iskustva su različita, različit je i društveno-ekonomski i kulturno-obrazovni položaj Roma u Torontu. Tamo smo nevidljivi, tamo svi imaju iste mogućnosti. Ali nema mahala… Raznovrsnost grupa Roma kao i zemalja iz kojih dolaze predstavlja veliki izazov koji doprinosi odličnom i govornom i kulturnom iskustvu, ali nema mahala, nema moje mahale… Moja mahala je u Sarajevu, u Centru, na Gorici.

FOD BiH: Nakon ove dvije objavljene knjige, koji su vaši sljedeći projekti?

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ: Imam mnogo ideja i sigurno ću pisati dalje. Upravo pišem o orijentalnim leksemima u gurbetskom dijalektu bosanskohercegovačkih Roma za Zbornik radova posvećen djelu i radu akademika i romologa Radeta Uhlika koji treba da objavi Srpska akademija nauka i umjetnosti u Beogradu. Također, u toku sam pisanja knjige o književnosti i kulturi bosanskohercegovačkih Roma. Ideje same nadolaze, a u svemu je najbitnije ostati “e sastipesa” (sa zdravljem) – zdrava.

Inicijativa i civillna akcija (ICVA) u BiH djeluje više od 20 godina. Njeni članovi rade pod sloganom: „U ime onih koji ne mogu sami“. Fokus djelovanja im je zagovaranje izmjena politika i praksi koje se tiču osjetljivih grupa. Trenutno zagovaraju uvođenje inkluzivnih medijskih sadržaja u Kantonu Sarajevo. Drugačije rečeno, osobe s osjetilnim teškoćama (gluhe, nagluhe, slijepe i slabovidne) pokušavaju uključiti u društvene tokove kroz osiguravanje medijskih sadržaja prilagođenih njima. Projekt finansijski podržava Fond Otvoreno društvo BiH.

Vlast u Kantonu Sarajevo pokazala otvorenost za medijsku inkluziju

Zagovaranje zasad ima rezultate. Vesna Vukmanić iz ICVA-e posebno naglašava otvorenost Vlade Kantona Sarajevo za saradnju: „Pokrenuli smo prvo inicijativu da se budžet Kantona Sarajevo poveća za nekih 20.000 KM kako bi se uposlilo više tumača znakovnog jezika koji su potrebni ne samo u medijima, već, naprimjer, i na sudovima. Vlada je relativno brzo odgovorila na naš zahtjev i stvarno je promijenjen budžet. Od sljedeće godine taj budžet će se navodno progresivno povećavati da bi se zaposlili tumači kojih ima svega 16 certificiranih na nivou cijele BiH.“

Drugi korak je bio prilagođavanje programa Kantonalne televizije i web stranica osobama s invaliditetom. Vukmanić tu posebno ističe  otvorenost Lejle Brčić, ministrice pravde u Kantonu Sarajevo, za saradnju koja je rezultirala i preuzimanjem odgovornosti više članova kantonalne vlade: „Ministrica pravde, u čiju nadležnost spada i kantonalna televizija, bila je susretljiva i efikasna. Organizovala nam je sastanak s ministrom Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice KS, Malikom Garibijom, predstavnicima Ministarstva obrazovanja KS, te Izvršnim direktorom Kantonalne televizije Sarajevo. Razgovarali smo o tome šta je izvodivo. Izvršni direktor Kantonalne televizije, Haris Dučić, je rekao da oni nemaju tehničkih kapaciteta da sadržaj prilagode osobama s invaliditetom. Tu je ministar za rad i socijalnu politiku KS, Malik Garibija,  rekao da će Ministarstvo kojem je na čelu izdvojiti sredstva za tu namjenu. On je čak dao televiziji i rok da naprave analizu troškova i pošalju Ministarstvu.“

Inače, kad su televizije u pitanju, u BiH nema nijedan pozitivan primjer kad su u pitanju inkluzivni medijski sadržaji. Regulatorna agencija za komunikacije ove godine je uradila analizu u kojoj piše da je tek jedan posto sadržaja namijenjeno osobama s invaliditetom. Tu spadaju tematske emisije u kojima se govori o osobama s invaliditetom, međutim, ni one nisu prilagođene da bi ih osobe o kojima se govori mogle pratiti.

U regiji kao pozitivan primjer izdvaja se HRT koji ima odjel za „Prilagodbu programa osobama s osjetilnim teškoćama“. U tom Odjelu zajedno s udruženjima slijepih osoba biraju programski sadržaj koji će se prilagođavati.

Nepovoljan zakonski okvir

Jedan od razloga zašto je u BiH stanje loše u ovoj oblasti jeste zakonski okvir koji je uređuje. Iako se radi o isključivanju i diskriminaciji osoba s osjetilnim teškoćama, zakon ne predviđa nikakve sankcije za medije koji ih isključuju. Zakon kaže da mediji trebaju prilagođavati sadržaje, ali ne i da moraju. Zagovaranje ICVA-e će stoga ići i u pravcu pooštravanja zakonskih odredbi i monitoringa njihove provedbe. Međutim, Vukmanić kaže da bi se problem ublažio i kad bi televizije bile proaktivnije u smislu iznalaženja sredstava za prilagođavanje sadržaja osobama s osjetilnim teškoćama. Kroz svoje dugogodišnje zagovaračko iskustvo, ne samo u vezi s medijima, ali uvijek u vezi s društveno isključenim osobama, kaže da se nerijetko dešavalo da je novac sekundarni problem, a primarni nedostatak volje i odgovornosti.

Nije problem samo u mainstream medijima, već i u drugim komunikacijskim kanalima čije bi prilagođavanje osobama s osjetilnim teškoćama značajno olakšalo život. Takve su web stranice općina, ministarstava, saobraćajnih kompanija i sl. ICVA se zalaže i za to. Prilagođavanje komunikacije servisnih službi osobama s osjetilnim teškoćama možda je i od najvećeg značaja. Hitna pomoć u Sarajevu s gluhim osobama ima jednosmjernu komunikaciju. Iako postoji način da gluha osoba primi informaciju o vremenu dolaska hitne pomoći ili medicinske upute, on se još ne primjenjuje u Sarajevu. Isto je i s policijom, civilnom zaštitom i drugim službama. Jedan od načina rješenja tog problema koji će ICVA zagovarati je institucionalna pomoć za nabavku asistivnih komunikacijskih uređaja osobama s invaliditetom što bi podrazumijevalo i obuku za njihovo korištenje.

Uspjeh ovog projekta značio bi veću socijalnu uključenost osoba s osjetilnim teškoćama, veći stepen ostvarenja njihovih ekonomskih, socijalnih i drugih prava, veću uključenost u tržište rada, u konačnici samostalnost. Međutim, ono što je jednako važno jest što bi briga države o medijskoj inkluzivnosti bila motivirajuća i za privatni sektor da se u većoj mjeri posveti toj temi. Jako je važno i stvaranje povjerenja osoba s osjetilnim teškoćama prema institucijama sistema i društvu u cjelini. Mnoge od tih osoba ne kriju razočarenje u odnos države prema njima. Ono se najbolje pokazuje u zalaganju jedne slijepe osobe da se populacija kojoj pripada oslobodi plaćanja RTV takse. To govori dovoljno o gubitku nade da bi stvari za slijepe mogle krenuti na bolje. Za pretpostaviti je ipak da će država (zasad samo Kanton Sarajevo) imati više sluha za zahtjeve osoba sa invaliditetom, kako ne bi bilo potrebe za zahtjevima poput ovog o oslobađanju od RTV pretplate.

Centar za građanske komunikacije (CCC), Fondacija za otvoreno društvo Kosovo (KFOS), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina (FOD BiH) i Fondacija za otvoreno društvo Srbija (FOD Srbija) objavljuju restriktivni poziv za dodjelu sredstava lokalnim organizacijama civilnog društva koje su, u sklopu projekta BalkanTenderWatch, prošle trening za monitoring postupaka javnih nabavki (primjenom benchmarkingtoolmetodologije) i javno zagovaranje za poboljšanje sprovođenja postupaka javnih nabavki, na lokalnom nivou, u svojim zajednicama.

Ova sredstva se dodjeljuju u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti u sprovođenju postupaka javnih nabavki na lokalnom nivou u zemljama u kojima se projekat realizira. Sredstva će omogućiti odabranim organizacijama, koje su prošle treninge, da implementiraju projekte u kojima će primjenom benchmarking tool metodologije analizirati najmanje 3, a najviše 5 slučajeva javnih nabavki koje su od značaja za njihove lokalne zajednice.

Glavni kriterijum za odabir projekata biće kvalitet i značaj predloženih slučajeva i rješenja. Koalicija će detaljno evaluirati sve pristigle projekte i rangirati ih. Najbolje ocijenjeni prijedlozi projekata – njih najmanje 10 a najviše 20 (2-4 prijedloga iz svake od zemalja), dobiće podršku u vidu sredstava. Minimalni iznos dodijeljenih sredstava je 5.000,00 EUR dok je maksimalni iznos 10.000,00 EUR. Ukupan iznos sredstava koji će biti dodijeljen iznosi 100.000,00 EUR. Maksimalno trajanje projekata je 12 mjeseci.

Napomena: Vremenski okvir za implementaciju projekata je 15.12.2019. - 15.12.2020. godine.

Gore navedene organizacije koje sprovode projekat Balkan Tender Watch pružaće redovne konsultacije i stručnu pomoć organizacijama koje dobiju sredstva. Na ovaj način osiguraće se potpuna i adekvatna primjena benchmarking tool metodologije, ali biće obezbjeđena i dodatna pomoć u pogledu izvještavanja o implementaciji projekata.

Ovaj restriktivni poziv poslat je na adrese elektronske pošte svim organizacijama koje su ispunile kriterijume (organizacije odabrane kroz otvoreni poziv koje su prošle treninge) 12. novembra 2019. godine.

Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 26. novembar 2019. godine do 17:00 sati.

Kompletna prijava podrazumjeva popunjene sljedeće dokumente:

1. Dio 1 – Obrazac za prijedlog projekta BTW
2. Dio 2 – Obrazac za prijedlog budžeta BTW
3. Dio 3 – Upitnik za organizacije-institucije BTW

Prijave mogu biti popunjene na nekom od službenih jezika u BiH ili na engleskom jeziku. Zajednička prijava dvije organizacije koje su učestvovale na treningu je dozvoljena. Kompletne prijave je potrebno dostaviti u elektronskom formatu na adresu elektronske pošte Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. (carbon copy – CC).

Odabrani projekti biće objavljeni najkasnije do 10. decembra 2019. godine.

Konkursnu dokumentaciju možete preuzeti na sljedećim linkovima:

BS/HR/SRB: Konkursna dokumentacija

ENG: Documentation for the call

Obrazloženje poziva

Pod pokroviteljstvom projekta Balkan Tender Watch, 50 lokalnih organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije obučeno je da primijeni benchmarking tool metodologiju i aktivno se uključi u javno zagovaranje za poboljšanje sistema javnih nabavki na lokalnom nivou. Organizacije su odabrane putem otvorenog poziva, a opredjeljujući kriterijum je bio mogućnost unaprijeđenja djelovanja organizacije u daljem radu nakon sprovedene obuke i osposobljavanja za primjenu benchmarking tool metodologije. 10 organizacija iz svake od zemalja pokrivenih projektom je odabrano i prošlo je trening.

Uporedo sa drugom regionalnom konferencijom o javnim nabavkama, koja će biti održana u Podgorici, u Crnoj Gori, 17 i 18. decembra ove godine, biće organizovana i regionalna radionica za svih 50 lokalnih organizacija. Predstavnici organizacija će imati jedinstvenu priliku da upoznaju svoje kolege iz zemalja regiona, ali i ostale relevantne aktere koje će okupiti regionalna konferencija. Na ovaj način biće stvorena regionalna mreža organizacija i uspostavljena redovna komunikacija između njih i ostalih relevatnih aktera u ovoj oblasti.

Na osnovu podnesenih prijedloga projekata od 50 organizacija biće izabrano najmanje njih 10, a najviše 20 koje će dobiti sredstva za realizaciju projekata monitoringa javnih nabavki i javnog zagovaranja za poboljšanje upravljanja javnim nabavkama na lokalnom nivou.

----------------------------------------------------------------

Koalicija Balkan Tender Watch je osnovana 2012 godine i finansira se sredstvima EU. Više detalja na http://www.balkantenderwatch.eu/

U Sarajevu je 8. 11. održana promocija Alternativnog kurikuluma za historiju/istoriju/povijest u BiH s pod naslovom: Doprinos promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju s bosanskohercegovačkim kontroverzama.

Izdavač kurikuluma je EUROCLIO-HIP BiH - Udruženje nastavnika i profesora historije/istorije/povijesti Bosne i Hercegovine, a projekt je podržala Fondacija otvoreno društvo BiH.

Kako stoji u predgovoru kurikuluma, cilj Udruženja EUROCLIO-HIP BiH bio je: “inicirati pozitivne promjene u nastavnim planovima i programima za nastavu historije u osnovnim školama i kreirati obrazovni model koji bi pomogao kreatorima obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini na planu inovacije i modernizacije izučavanja historije, a posebno u poučavanju historije u nastavnom procesu.”

Težište ovog kurikuluma je na razvoju kritičkog mišljenja, poštivanju univerzalnih ljudskih prava i promoviranju općih civilizacijskih vrijednosti.

Autori koji su učestvovali u njegovoj izradi su: Slavojka Beštić Bronza, Bojana Dujković Blagojević, Melisa Forić Plasto, Elma Hašimbegović, Senada Jusić-Dučić, Fahd Kasumović, Marija Naletilić, Edin Radušić i Edin Veladžić.

Sedam vrijednosti

Edin Veladžić je bio vođa autorskog tima. Ukratko je objasnio koncept kurikuluma: “Odlučili smo da pravimo alternativni kurikulum koji će se oslanjati na sedam univerzalnih vrijednosti i da probamo historijske događaje, procese i fenomene posmatrati kroz prizmu tih vrijednosti, a to su: Mir, saradnja, sloboda, solidarnost, odgovornost, jednakost i život.”

Za svaki razred urađen je tematski i metodički dio za koji su definirani ishodi učenja.

Teme koje se obrađuju u šestom razredu su: Historija i otkrivanje prošlosti; Čovjek i zajednica u prahistoriji; Čovjek, priroda, život i stvaralaštvo; Država i pojedinac; Sloboda i jednakost u antičkom svijetu; Rat i mir u antičko doba te Žene i djeca u privatnom i javnom prostoru antičkog svijeta.

Cilj posljednje teme je promoviranje ravnopravnosti bez obzira na spol i dob. „Kroz kompariranje primjera o životu žena i djece u državama i društvima antičkog svijeta bit će moguće sagledati šta je sve utjecalo na njihov neravnopravan položaj“, stoji u obrazloženju teme.

Kroz temu „Država i pojedinac“ promovirat će se vrijednosti život i odgovornost.

Melisa Forić Plasto, koja je uz Bojanu Dujković Blagojević autorica kurikuluma za šesti razred, kaže: „Kroz temu Država i pojedinac, učenici po prvi put se upoznaju s idejom države i kompariranja država starog svijeta i pokušavaju da vide gdje je pojedinac, kakav je njegov život i koja je njegova odgovornost u cijelom sistemu.“

Svaka od tih tema ima svoj značaj i vrijednosti koje se kroz njih mogu promovirati.  Kroz temu „Rat i mir u antičko doba“ naglasak će biti stavljen na promociju mira, između ostalog, i kroz prikazivanje štetnih posljedica ratovanja.

Za svaki razred, kao i za šesti, navedene su teme koje će se izučavati a koje su kompatibilne s važećim planovima i programima u državi. Svaka od tih tema služit će promociji jedne ili više navedenih vrijednosti.

Uz promociju, autori kurikuluma organizovali su i tri radionice za nastavnike kako bi im prezentirali način primjene kurikuluma u nastavi. Radionicu „Šta je rat?“ vodila je Melisa Forić Plasto, radionicu Bosanski franjevci i Osmansko carstvo vodio je Fahd Kasumović, a posljednju,  „Bila jednom jedna kraljica“ vodili su studenti završne godine Odsjeka za Historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu: Inesa Bilanović, Alen Borić, Fadil Hadžiabdić,Dženana Kahriman i Nejra Muhamedagić.

Nastavnici su na radionicama bili u ulozi učenika, a njihovu, nastavničku ulogu su preuzeli voditelji radionica. Osim što su bile poučne, radionice su bile i zabavne.

„Sviđaju mi se koncepti ovih radionica – analiza slikovnog materijala, analiza historijskih izvora, da se malo kanališu učenici, da razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja. Koncept mira je posebno važan. Historija je puna ratova i učenici uče od rata do rata, kao da između ništa nije bilo, zbog toga je važno učiti o miru i zašto ga treba čuvati“, kaže Adisa Sokolović, jedna od učesnica radionica, izdvajajući šta joj se posebno svidjelo te šta će primijeniti u učionici.

Članica je EUROCLIO mreže, kao i ostali učesnici radionica. EUROCLIO mreža inače broji nekoliko stotina nastavnika i, kako kaže Edin Radušić, jedan od autora kurikuluma, kod njih će se, putem zagovaranja i dodatnih prezentacija i promocija kurikuluma, lobirati da ga koriste za pripremu svojih časova.

Od alternativnog do zvaničnog kurikuluma

O tome zašto je ovaj kurikulum važan i zašto bi trebao postati zvanični, govorila je Dženana Trbić, koordinatorica programa za obrazovanje u Fondaciji otvoreno društvo BiH. Naime, FODBiH je u saradnji s organizacijom Promente 2007. proveo prvu analizu udžbenika nacionalne grupe predmeta, u koju spade i Historija. Tom analizom utvrđeno je da obrazovanje potiče segregaciju i antagonizme unutar bh. društva a da udžbenici ne podržavaju individualan pristup nastavi, kritičko mišljenje i istraživanje. Nakon 2007. krenula je reforma obrazovanja s ciljem njegove humanizacije i demokratizacije. Međutim: „Napravljeni su strateški dokumenti, legislativa je promijenjena, ali se na nivou nastavnih planova i programa i udžbenika ništa zapravo suštinski nije promijenilo“, kaže Trbić. To je zaključeno nakon analize koju su FOD BiH i Promente proveli 10 godina poslije: „2017. u odnosu na 2007. obrazovni sistem u većoj mjeri promoviše konzervativne vrijednosti: patrijarhalne, tradicionalne, kolektivne naspram individualnih, što znači da se  u njemu ne afirmiše i ne potiče kritičko mišljenje niti se učenike potiče da sami uče, na refleksiju. I sad, nakon što je urađena ta analiza, tu se vidjelo da samo sedam posto udžbenika afirmiše univerzalne ljudske vrijednosti. Ali u kojim udženicima je to najmanje slučaj? U udžbenicima istorije. Dakle, u odnosu na vjeronauku i na geografiju i na maternji jezik, u udžbenicima istorije se najmanje, najrjeđe, afirmišu univerzalne ljudske vrijednosti. Nakon te analize, koja je završena 2017. godine, koja je i objavljena, počeli smo da razmišljamo šta i kako dalje i došlo se do ideje ovog projekta. Na ovaj način udruženje nastavnika istorije EUROCLIO na neki način preuzima i odgovornost koju nastavnici zaista i imaju u sistemu, da ponudi model koji bi bio na fonu ovoga za šta se naša reforma zalagala, na fonu uvođenja kritičkog mišljenja i univerzalnih ljudskih vrijednosti, ali kroz vrlo konkretni materijal koji se sada može dalje razvijati i mogu ga koristiti nastavnici u školama“, rekla je Trbić.

Ona je također izrazila nadu da će ovaj kurikulum postati zvanični. Planovi za takvo nešto postoje. Preko međunarodnih institucija koje su svjesne vrijednosti ovog projekta, ići će se prema institucijama vlasti u BiH, kako bi se to ostvarilo. Zasad je alternativni i nastavnici ga, po želji, bez obzira pripadaju li EUROCLIO mreži, mogu koristiti i besplatno preuzeti sa stranice udruženja EUROCLIO – HIP BiH. Hard Copy primjerci dijelit će se, također besplatno, na radionicama.

Četvoro performera pričaju lične priče o svojim tijelima. Dvije osobe su s invaliditetom a dvije ritmičke gimnastičarke. Na vizualnom planu ta tijela su kontrapunkti jedna drugima. Međutim, kroz njihove ispovijesti razlike među njima, one po osnovu invaliditeta, postaju neprimjetne.

Portal Udar je prvi romski portal u BiH i jedan od rijetkih romskih medija uopšte. Pokrenut je prije dvije i po godine, a jedan od njegovih pokretača bio je novinar Dalibor Tanić. Povod je bila isključenost Roma iz medijskog prostora BiH. Bio je potreban romski medijski udar:

„Nismo znali kako će se to zvati. Ideja je bila da probamo da to bude neka igra reči i da to bude nešto vrlo snažno, vrlo upečatljivo, nešto što će ljudima ući u glavu i onda se stvorila ideja da se portal zove Udar. Na romskom jeziku udar znači vrata, a na bosanskom nosi poruku: hajde da napravimo jedan udar na informisanje. Dakle, Udar je direktna reakcija na isključivanje Roma iz medijskog prostora“, kaže Tanić.

Informisanje

Ono što je ovom mediju bilo najteže jeste da svojoj primarnoj publici, ali i drugima, dokaže da je to što jeste - medij. Čitatelji su znali zvati da pitaju za materijalnu pomoć, a drugi su opet mislili da je to prostor za promociju onih koji se bave Romima na bilo koji način. Prema Tanićevim riječima: „Na samom početku niko nije doživljavao portal Udar kao medij, prosto su ga doživljavali kao projekat i prostor na kojem će se promovisati neki uspesi. Kad su videli da će Udar biti medij, onda su ga počeli gledati drukčije.“

Mnogi su, kaže Tanić, bili iznenađeni kad su na romskom portalu vidjeli kritike na račun romskog nevladinog sektora, ali to je bilo i otrežnjujuće, tad je postalo jasno da se tu neće raditi o prigodničarskom mediju, već o ozbiljnom i informativnom i kritičkom i analitičkom prostoru za romske, ali i druge novinare koji žele da informišu Rome o svemu što je bitno za sredinu u kojoj žive te da informišu druge o Romima.

Tim informisanjem se bave novinari Romi kojih je u novinarskoj profesiji malo, dijelom i zbog nedostatka platforme preko koje bi se kao novinari mogli afirmisati: „Od samog početka postojala je ideja da će mladi Romi preuzeti inicijativu da se bave ovim poslom. Oni rade mnoge kvalitetne stvari, kroz nevladine organizacije ili na drugi način, ali ako sve to ostane u nekom internom, zatvorenom krugu, uz sreću da neki mainstream medij izveštava o tome, kao da se nije desilo. Ovo je, između ostalog, kanal koji izveštava i o tome šta rade organizacije čiji su članovi, delom, naše novinarke i novinari.“ Ti mladi novinari i novinarke stvaraju 80 posto sadržaja portala.

Rušenje predrasuda

No, koliko Romi prate portal i medije generalno? To pitanje je ono koje često mogu čuti novinari portala Udar. Ono je nametnuto predrasudama koje većinska zajednica ima prema Romima a odnose se na stepen pismenosti među njima, pogotovo one informatičke. Međutim, ovaj portal je udar i na tu predrasudu, Romi prate medije i to više online nego tradicionalne. Najčešće preko mobilnih telefona: „Ta tehnologija je pristupačna neovisno o tom koliko je neko obrazovan ili ne. Internet je dostupan. Bilo bi rizičnije da smo ušli u projekat pokretanja printanog medija, televizije ili radija. Bilo je teško u moru online medija naći svoj prostor, ali mi smo pronašli svoju publiku. Po analizama ljudi nas najviše prate iz BiH, zatim iz Srbije, Hrvatske i Nemačke“, kaže Tanić.

Na Udaru, veliki dio sadržaja ne tiče se direktno Roma. Govori se o stanju u zemlji, sportu, kulturi i sl. Također jedna od predrasuda je da Rome ne interesuje ništa osim njih samih jer, kao narod koji jednim dijelom živi nomadski, nemaju osjećaj pripadnosti društvu i zemlji u kojoj se nalaze.

Tanić kaže da se Roma tiče sve jer sve što se dešava u zemlji reflektuje se na sve građane, pa tako i na Rome. Također, Romi imaju osjećaj povezanosti sa zemljom u kojoj žive. Naravno, više s onom u kojoj imaju bolji standard. Interesantan je, u tom smislu, fenomen jugonostalgije kod Roma. “Krenete li od Tuzle do Bihaća, od deset romskih kuća u pet ćete naći Titovu sliku, a u devet će vam reći: ‘Uh, da se hoće vratiti ono vreme.’ Tada su bili radnici, sada su samo Romi.” Danas je povjerenje u državu i njene institucije splasnulo, ali to nije slučaj samo kod Roma.

Obrazovanje

Još jedna predrasuda prema Romima je ta da Romi neće da rade i da se školuju. Međutim, brojni su primjeri Roma koji razbijaju tu predrasudu. U početku svog rada Udar se bavio njihovim promovisanjem: “Radili smo na promociji mladih obrazovanih Roma i Romkinja koji su slali drugima poziv u stilu: ‘Ako mogu ja, možeš i ti.’ Prošle godine je bila priča o devojci iz Bijeljine koja je nakon puno muka uspela da završi osnovnu i upiše srednju medicinsku školu iako je s obrazovanjem kasnila za svojom generacijom. Bitna je samo prilika, koju Romi često nemaju, ali kad je dobiju većinom je iskoriste.”

Udar ima zahvalnicu Udruženja obrazovanje gradi BiH jer su pratili sve što ta organizacija radi na obrazovanju Roma, kao i druge obrazovne organizacije koje se bave istom materijom.

Što se rada tiče, oko 70 posto Roma radi, uključujući region i Tursku, u neformalnoj industriji skupljajući sekundarne sirovine. Međutim, Tanić kaže da se prilikom privremenog, kratkoročnog zaposlenja koje finansira država, poslodavci često odlučuju da zadrže Rome na poslu jer se pokažu kao dobri radnici.

Ipak, za razbijanje predrasuda o Romima neće biti dovoljno da se o njima izvještava i da to rade Romi. U to sve potrebno je uključiti i većinsku zajednicu. Otud na portalu Udar veliki broj intervjua sa znamenitim bh. intelektualcima i književnicama, ali i njihovih autorskih tekstova. Neka od tih imena su Nerzuk Ćurak, Ferida Duraković, Asim Mujkić i Marko Tomaš. Svi oni, pored drugih tema, govore i razobličuju odnose većinske zajednice prema romskoj. Kako god se Roma trebaju ticati problemi drugih u BiH, tako se i drugih trebaju ticati problemi Roma. Samo tako, smatra Tanić, bh. društvo može doseći taj nivo na kojem nećemo smatrati da su Romi ljudi koji žive pored nas, već s nama.

Romski jezik

Jedna od misija portala je i promocija romskog jezika. Romi su najčešće bilingvalni, nerijetko i multilingvalni. Pored romskog, najčešće govore i jezik većinske zajednice s kojom žive. Portal Udar pokušava slijediti tu romsku multilingvalnost pa se neki tekstovi osim na bosanskom, srpskom, hrvatskom, mogu naći i na romskom jeziku. Za afirmaciju romskog jezika bio bi ogroman korak imati cjelokupan sadržaj na romskom, ali trenutno to nije moguće. Jedan od razloga je i prevelika dijalektalna raslojenost tog jezika: „Bio bi ogroman potez da svu produkciju prevodimo na romski. Romski jezik ima nekoliko dijalekata. Romski kojim govore Romi u Sarajevu ili istočnoj Bosni biće problematičan za Rome u Bihaću. Često nam se desi da nam čitaoci na neke prevode kažu: 'Pa ovo nije naš jezik', iako se radi o prevodima na romski književni jezik. Prva reakcija je bila na sam naziv portala, neko kaže vudar a neko udar. I jedna i druga opcija je ispravna, ali oni koji govore vudar za njih je ta opcija najispravnija. Zato prevodimo samo neke tekstove, da opipamo puls.“

Sve navedeno Udaru daje aktivistički momenat. Sve što je učinjeno u posljednjih dvadeset godina na planu inkluzije Roma bilo bi manje vidljivo da nije ovog portala. S druge strane i sam Udar je uzrok da se neke stvari u vezi s tom temom pokrenu s mrtve tačke.

To je prepoznao i Fond otvoreno društvo koje kao donator podržava ovaj portal. Pri Fondu postoji i Roma Initiative Office koji je u sklopu Fonda posebno fokusiran na Rome. Tanić smatra izuzetno važnim da je Udar medijski partner Roma Initiative Officeu za regiju. To im, kako kaže, daje dodatni kredibilitet, kao i motiv da nastave u istom smjeru.

Koalicija Balkan Tender Watch-BTW (osnovana 2012, finansira se od strane EU) bori se protiv korupcije s namjerom da na Zapadnom Balkanu stvori čvrstu antikorupcijsku zajednicu. Članice koalicije su Fondacije za otvoreno društvo iz BiH, Srbije i Kosova, Centar za građanske komunikacije – Sjeverna Makedonija i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - Crna Gora.

U okviru projekta Fond otvoreno društvo BiH je 5. i 6. Septembra 2019. god. u Sarajevu organizovao trening o praćenju javnih nabavki. Na treningu je učestvovalo 20 polaznika iz gotovo isto toliko organizacija civilnog društva koje su došle iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Bužima, Bihaća, Doboja, Jajca i Tuzle.  Cilj treninga je bilo ojačati njihove kapacitete  i omogućiti im aktivno učešće u borbi protiv korupcije u oblasti javnih nabavki.

Trening je bio prilika da se polaznici upoznaju sa BTW metodologijom praćenja javnih nabavki koji se koristi za identifikaciju najslabijih tačaka u sistemu javnih nabavki veoma podložnom korupciji i sastojao se od tri osnovna koraka: istraživanja, razvoja koncepta i primjene koncepta. Na taj način je polaznicima treninga bilo omogućeno da u svojim zajednicama sami istraže i identifikuju osjetljive korupcijske tačke u javnim nabavkama. Osim toga, polaznici su bili u mogućnosti da primjene BTW metodologiju u sopstvenim prijedlozima projekata sa fokusom na postupcima javnih nabavki na lokalnom nivou.

Po okončanju treninga, sve organizacije koje su učestvovale biće pozvane da konkurišu za finansiranje sopstvenih projekata kroz koje bi primjenili stečeno znanje u praćenju javnih nabavki.

OSF (Open Society Foundations), C4AA (The Center for Artistic Activism) and CAC (Center for Contemporary Arts) invite artists, activists and journalists to apply to participate in a 5-day Workshop, the Art Action Academy, from October 15 to 19, 2019 in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. The Art Action Academy is part of the two-year intervention ‘Regional Creative Hubs: Tapping Into the Power of Arts and Culture to Embolden Citizen Action Against Corruption’ which included similar activities in Western Africa. The goal of the project is not merely to impart knowledge, but to empower artists, advocates and journalists to be more effective in their efforts to influence people’s engagement on corruption issues and to create opportunities for meaningful synergies across themes and geographies.

For all details please look atthis file.

Kuma internacionalni centar za vizualne umjetnosti iz postkonfliktnih društava je bh. neprofitna organizacija. Jedna od aktivnosti koju provodi je Internacionalna ljetna škola. Ovog ljeta druga po redu.

Claudia Zini, osnivačica Kume i pokretačica škole, kaže da je škola izraz potrebe za saradnjom ljudi iz sfere kulture i umjetnosti da razgovaraju o delikatnim, osjećajnim i kompleksnim temama kakve su ratna trauma, ratna sjećanja, procesiranje bolne prošlosti, snalaženje u poslijeratnom društvu, itd.

Ove godine ljetnu školu je pohađalo 25 učesnika, za pet više nego prošle godine. Estetika krize u postratnoj BiH; Mostar – grad iza stereotipa; Konverzacija o ratnoj fotografiji; Umjetnost i dizajn u Sarajevu pod opsadom, samo su neke od tema ovogodišnje Ljetne škole. A predavači su eminentni stručnjaci iz sfere kulture i umjetnosti te sami umjetnici. Neka od tih imena su: Ron Haviv, Irfan Hošić, Alma Suljević...

Jedna od njih je i Nermina Zildžo, nekadašnja direktorica Umjetničke galerije BiH. Ona Ljetnu internacionalnu školu posmatra kao višestruko značajnu. Između ostalog i zbog promocije bh. kulture u svijetu: „Najmanje pet polaznika radit će doktorate u vezi s našom kulturom, a svi će je na neki način afirmisati, pišući u njoj ili inkorporirajući je u svoja djela“.

Ona kao posebnu vrijednost Ljetne škole ističe uspostavljanje konekcije između bh. savremene umjetnosti i savremene umjetnosti zapada od koje se BiH od rata naovamo prilično udaljila. Kao svojevrsne misionare tog približavanja posebno ističe djecu bh. migranata koji su zbog rata bili prisiljeni napustiti zemlju. Ti mladi umjetnici u velikom broju pokazuju interes za Kumu. Jedna od njih u svom motivacijskom pismu kao dio aplikacije za prijem na Ljetnu školu, između ostalog, piše: „Priče iz moje obitelji o Jugoslaviji duboko su utjecale na moj rad. Istražujem vlastitu transgeneracijsku traumu i način kako da apsorbiram priče o životu prije i poslije rata. (...) Ovaj program je sve što sam željela imati u svom umjetničkom iskustvu - biti potpuno uronjena u domovinu svoje obitelji, proučavati umjetnost svog naroda i proširiti svoju umjetničku praksu povezujući se s drugim bosanskim umjetnicima širom svijeta.“

Jedna od predavačica je i Maja Ružnić. S osam godina s roditeljima otišla je u Ameriku. Ona ističe problem neaktuelnosti Bosne kao teme s kojom je kao umjetnica povezana. Zbog toga traži način da kroz umjetnost pokuša univerzalizirati to što je za BiH veže: „Kad sam radila portrete o svojoj familiji, fokusirala sam se na ljude koji su ostali i na one koji su otišli. Nikad neću zaboraviti riječi svog profesora koji je rekao kako Bosna više nije vruća tema, sad je aktuelan Irak. Bilo je to 2008. To je bilo moje prvo otrežnjenje. Počela sam razmišljati šta da uradim da moji radovi budu više univerzalni i tako sam došla do teme 'intergeneracijska trauma'.“

Posebno je zanima kako trauma živi u tijelu: „Kad imaš neku bol, koju ne znaš ni imenovati niti znaš odakle dolazi, kako to staviti na platno?“

Radi to na jako zanimljiv način: „Kad sam bila mala, moja nana je stalno čitala ženama iz fildžana, nakon kafe. Kad nemam ideju, ja počnem sliku sa flekama. Razrijedim boju i pustim jedno pola sata da okvir upije tu boju. Kad se to osuši, gledam u te fleke da mi nekako izađu detalji figure, pa počnem nekad s rukom. Vidim nekad ruku u toj fleki, ili noge, ili prste, ili oko, i onda ja polako pokušavam da izvučem tu osobu koju uopšte nisam imala u primisli kad sam sliku počela. I onda isto kao da ih izvlačim iz neke magle.“

No, u školu dolaze i oni koji nikakvu vezu s Bosnom nemaju: „Oni putuju iz Australije, Evrope, Amerike da dođu u Sarajevo i posjećuju predavanja o savremenoj umjetnosti u BiH, to je za mene jedan od velikih rezultata“, kaže Claudia Zini, osnivačica Kume.

Jedna od polaznica je iz Ukrajine. Njen motiv za dolazak je rat u Ukrajini. Želi se upoznati s bosanskim ratnim umjetničkim iskustvom kako bi bolje shvatila i umjetnički preradila vlastito.

Tu su, naravno, i mladi umjetnici iz BiH. Marina Božić je iz Banja Luke, bila je na Kumi i prošle godine. Teme kojima se bavi kroz umjetnost tiču se politike i suočavanja s prošlošću. Kuma je, osim što nauči dosta o načinima njihove umjetničke artikulacije, dosta ohrabruje da s tim nastavi: „To što znate da niste jedini koji se bavite ili biste se htjeli baviti tim temama je ohrabrujuće. Druženje vam daje snagu i entuzijazam. Ulijeva vam optimizam da vrijedi raditi, da vas ima ko čuti, da niste sami. Iako ti ljudi nisu u vašoj neposrednoj okolini, oni su u istoj zemlji.“

BiH ima svjetski relevantne savremene umjetnike. Međutim, savremena umjetnost u BiH nema dovoljnu institucionalnu podršku. Ilustrativan podatak da se to pokaže jest da u BiH postoji samo jedan Muzej savremene umjetnosti, onaj u Banja Luci. I da ima sve što je potrebno, Kuma bi bila značajan projekt, ovako on je krucijalan. S obzirom na zadovoljstvo polaznika i predavača i na nedostatak brige o savremenoj umjetnosti, Kumi se uistinu mogu pripisati ona značenja koja ta riječ ima u bosanskom jeziku – zaštitnica porodice, duhovna srodnica.

Koalicija Balkan Tender Watch-BTW (osnovana 2012, finansira se od strane EU) bori se protiv korupcije s namjerom da na Zapadnom Balkanu stvori čvrstu antikorupcijsku zajednicu. Članice koalicije su Fondacije za otvoreno društvo iz BiH, Srbije i Kosova, Centar za građanske komunikacije - Sjeverna Makedonija, i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - Crna Gora.

BTW poziva sve organizacije civilnog društva, a koje su registrovane u Bosni i Hercegovini prije više od godinu dana, neprofitne su i godišnji prihod im ne prelazi 50.000 EUR, da predlože svoje predstavnike za trening o praćenju javnih nabavki. Trening traje 2 dana i održaće se 02. i 03. septembra 2019., a organizator pokriva sve troškove. Organizacije koje prođu trening mogu da konkurišu za grant sredstva za realizaciju sopstvenih projekata praćenja javnih nabavki.

Popunjen obrazac za prijavu na trening pošaljite na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. najkasnije do 20. augusta 2019..

Udruženje za modernu historiju Sarajevo organizator je trećeg History Festa koji je održan u više bh. gradova od 28. maja do 2. juna ove godine. Održan je niz panel diskusija, promocija knjiga, tribina, radionica... Tim povodom razgovarali smo s Husnijom Kamberović, profesorom s Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednikom Udruženja za modernu historiju.

Razgovarao: Amer Tikveša

History Fest, osim temama i učesnicima, skreće pažnju i konceptom. Barem u Bosni i Hercegovini nismo naviknuti na festivalski pristup historiji. Šta podrazumijeva taj pristup i šta ste kroz tri godine organizacije History Festa shvatili kao njegovu neupitnu prednost ili kvalitetnu dopunu postojećim konceptima pristupa historiji i njenoj prezentaciji?

Prvo bih napomenuo da se slični festivali održavaju i u drugim dijelovima svijeta i svugdje imaju slične ciljeve – u festivalskom duhu raspravljati o ozbiljnim historijskim pitanjima na ozbiljan način. Historija ne smije biti dosadna nauka i mi smo u ove tri godine pokušali pokazati kako je moguće zainteresirati širu publiku ne samo da prate ozbiljne rasprave profesionalnih historičara, nego da u tim raspravama i aktivno sudjeluju. Na ovogodišnjem festu smo imali i rasprave o „Public history“, na kojem su kolege iz Njemačke govorile o iskustvima rada na tom projektu, a mi smo mogli razmišljati kako to možemo koristiti u našim projektima. Jednostavno, riječ je o tome kako „demokratizirati“ historijsko znanje i kako to znanje primijeniti a da se ne podlegne izazovu zloupotrebe historije. Historija ne može biti zatvorena unutar akademskih zidova i odvojena od javne sfere, ali ne smije niti biti sredstvo političke zloupotrebe. Općenito, diskusije na History Festu nam pomažu da tendencije iz evropskih historiografija primjenjujemo u našim istraživanjima.

Također smo svjesni da ne smijemo na festu suviše pojednostavljivati historijske procese, jer bismo pojednostavljivanjem izdali temeljne principe historijske nauke i teško bismo tada mogli ostati kredibilni za zajednicu profesionalnih historičara iz Evrope. Zato smo u ove tri godine nastojali zadržati što viši naučni nivo diskusija i razvijati dijalog na regionalnoj razini vodeći računa da to postižemo u evropskom kontekstu. Čini mi se da je taj pristup dobro prihvaćen u Bosni i Hercegovini i da je History Fest u protekle tri godine već postao prepoznatljivo mjesto dijaloga i odlična pozornica za javnu promociju historijske nauke. History Fest je nešto sasvim novo u Bosni i Hercegovini, ali po mnogim sadržajima i originalan u odnosu na slične festivale u svijetu. Ukratko kazano: History Fest vraća dostojanstvo historijskoj nauci, koja je proteklih decenija često bila na rubu da umjesto nauke definitivno postane samo puka propaganda. To činimo ne samo kroz nove pristupe, nego i zahvaljujući doista širokom krugu poznatih historičara koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu sudjelovati u ovim diskusijama. Uz to, kao što smo pokazali ove godine, kvalitetni i dobro pripremljeni razgovori s aktivnim sudionicima naše moderne povijesti imaju veliki značaj za bolje razumijevanje te povijesti.

Moto prvog festa bio je „Otvorimo historiju“. U današnje vrijeme ona se ponekad čini malo i previše otvorenom, svakodnevni su uplivi historijskog u obične živote građana. Kako gledate na uplive historijskog u svakodnevicu? Da li se tu radi o istini, potrebi, političkoj manipulaciji, ideološkoj izvitoperenosti činjenica? Koliko je to ustvari upotrebljivo u naučnom smislu?

Ljudi bi iz historije trebali nešto učiti i to i jeste osnovni smisao historije kao nauke: pomoći da se razumije prošlost u zamršenoj slojevitosti. Ali, nama ne treba bolja prošlost nego bolja budućnost. Mi prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo graditi bolju budućnost ukoliko istinski razumijemo prošlost, ma kako ona bila teška i bolna.  Danas se često govori o suočavanju s prošlošću, ali to znači argumentirano raspravljanje o prošlosti s ciljem da se ne ponavljaju stare greške.  Prije nekoliko godina imali smo diskusije o početku Prvoga svjetskog rata i tada se u javnosti stvorila predstava kao da rat treba tek da počne a ne kao da je završen prije stotinu godina. Bio je to klasičan primjer, u evropskim razmjerama, manipulacije prošlošću, kada su događaji od prije stotinu godina jednostavno tretirani kao dio naše svakodnevnice. Dakle, mislim da nama historija mora pomoći da boljim razumijevanjem prošlosti gradimo bolju budućnost, a ne da prošlost zarobi našu svakodnevicu.

Političari često upotrebljavaju historiju za homogenizaciju biračkog tijela, nerijetko i vrlo ostrašćeno. Kosovski boj ne jenjava kao tema u politici srpskog nacionalizma već 30 godina. Hrvatski nacionalizam ima opet svoje historijske mitove, bošnjački i crnogorski također. Ljevica opet insistira na socijalističkoj Jugoslaviji kao najboljem od svih mogućih poredaka. Svako parcijalno i iz svoje ideološke perspektive pristupa činjenicama. Međutim, svi imaju priliku da ispitaju svoje stavove s obzirom na činjenice. Koliko vas političari susreću da upitaju za nešto iz prošlosti što u svojim istupima koriste, koliko posjećuju History Fest, naprimjer?

Historija je često zloupotrebljavana ne samo na Balkanu, nego je toga bilo (i još uvijek ima) i drugdje u svijetu. Mogu reći da smo se mi u Sarajevu s time počeli dosta davno suočavati, ali to je stalna borba za očuvanje historije kao nauke.  To nije krivica samo političkih struktura koje zloupotrebljavaju prošlost, nego i historičara koji u tome aktivno sudjeluju i koji svoje zaključke prilagođavaju trenutnim političkim interesima, neovisno o tome da li se radi o političkim interesima desnice, ljevice, nacionalista, komunista ili bilo koga drugog. To mi nazivamo historijskim revizionizmom. Zato smo mi u okviru History Festa krenuli od tog „otvaranja“ preko „približavanja“ do „učenja“ iz historije, što su bili slogani tri prethodna festa. Pri tome, naravno, mislimo da svi moramo učiti iz prošlosti, uključujući i političare. Problem je, međutim, što političari uglavnom misle da oni sve znaju. Naši političari misle da historija treba samo dati potvrdu njihovim već zauzetim političkim stavovima. Pouzdano znam, naprimjer, da se njemačka kancelarka često susreće s povjesničarima, ali ne da bi im davala instrukcije kako da pišu povijest nego da iz prve ruke sazna gdje se u povijesti griješilo kako se slične greške ne bi ponavljale. U vrijeme krize oko Krima, naprimjer, bilo je puno razgovora o tome gdje je svijet pogriješio početkom 20. stoljeće i kako se survao u Prvi svjetski rat.

History Fest, iako se održava u BiH, po učesnicima ima regionalni pa i evropski karakter. Koliki je njegov odjek? Sigurno ste doživjeli mnogo i pohvala i kritika. Možete li izdvojiti neke najupečatljivije, koje su vam možda otvorile i neke nove uvide o mogućnostima još većeg uticaja Festivala?

Naša je ideja da History Fest doista ima evropski karakter. Ove godine je bio izuzetno dobro organiziran i mogu reći da su reakcije bile puno povoljnije nego sam i očekivao. Mislim da je to i rezultat naše želje da uvijek pravimo bolji program. Prošle godine, nakon otvaranja festa u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja, sevdalinki Damira Imamovića, panela o Berlinskom kongresu i kasnije druženja u bašti, jedna mi je njemačka profesorica prišla i sva ushićena kazala kako je to bila jedna čarobna noć. Pripremajući ovogodišnji fest želio sam da imamo još bolji program i već nakon prvog dana čuo sam komentar kako je ovo standard koji će se teško više nadmašiti. Možda je pohvala koju je javno iskazala dr. Latinka Perović važna. Ona je kazala: "Mislim da je ovakav jedan fest neophodan. Cijela manifestacija koja se širi pokazuje da su naša društva otvorenija, naročito pokazuje koliko je velika potreba za razgovorima. (...) I na ovom Festu su dani bili intenzivni i svi smo bili ispunjeni osjećanjem da smo radili nešto korisno. History Fest je prilika za predstavljanje rezultata istorijske nauke i dijaloga kojem se tek učimo".  Sonja Biserko je, također, javno kazala da je History Fest "od izuzetno velike važnosti, jer je okupio toliki broj ljudi iz regiona, historičara srednjih godina, koji su sposobni objektivno misliti i to će za region u vremenu pred nama imati ogromnu važnost i relevantnost. I oni koji su protivnici ovoga festa znaju da će se to, kako vrijeme odmiče, sve više razvijati u tom pravcu (...). Prosto, taj skup govori da se formirala jedna nova generacija istraživača i to je nezaustavljivo". Mogu reći da sam dobio i niz privatnih poruka u kojima se iznosi toliko pohvala na fest da mi je čak i nezgodno o tome javno govoriti.

Ono što ja vidim kao pozitivno je širenje Festa izvan Sarajeva. Razgovor u Konjicu, u Titovom bunkeru, imao je nevjerovatno veliki publicitet i značaj. U Mostaru također. U Banjoj Luci je bilo nekog nerazumijevanja, ali vjerujem da je i to za nas jedno iskustvo o kojem ćemo voditi računa slijedeće godine.

Tema ovogodišnjeg festa, ukratko, bio je socijalizam. Obuhvaćen je širok kontekst, cijela Evropa. Šta biste izdvojili kao neke glavne poruke obrađivanih tema od kojih bi svi oni koji nekritički hvale taj period, ali i oni koji ga ostrašćeno negativno kritikuju mogli uzeti kao korektiv svojih stavova?

Mi nismo željeli ništa niti kritizirati niti nekritički hvaliti nego samo iz raznih perspektiva analizirati šta se to dešavalo u Evropi i Jugoslaviji koncem 1980-ih godina i detektirati ono što je bilo pozitivno i ono što je bilo negativno. Svi bismo morali dalje zajednički raditi na promociji pozitivnih i odbacivanju negativnih iskustava.  Dubravka Stojanović je jednom kazala kako je razvoj događaja u Evropi poslije 1989. pokazao koliko su demokratske institucije krhke i to je nešto o čemu moramo voditi računa.

Ono što se na Festu dešava jesu i promocije knjiga, recentnih historiografskih izdanja. Šta biste mogli preporučiti čitaocima?

Na festu smo doista promovirali puno vrijednih knjiga ne samo iz bosanskohercegovačke, nego i iz evropske historiografije. Sve što smo promovirali, a pažljivo smo to birali, sigurno zavređuje pažnju. Knjiga Latinke Perović o slomu srpskih liberala 1972. ili biografija Milana Kučana su sigurno knjige koje treba čitati. Nismo bježali niti od „teških“ tema: knjiga hrvatskog povjesničara Ive Goldsteina o Jasenovcu, koju smo promovirali u Banjoj Luci, pokazuje otvorenost History Festa i nadam se da ćemo tu otvorenost i spremnost za dijalog i dalje širiti.

Koliko toga bitnog i recentnog dolazi do studenata, da li je uvršteno u njihove kurikulume?

Studenti su jedna od ciljnih grupa History Festa. Mi smo ove godine imali dva programa za studente: jedan je bio doktorska radionica, a drugi ljetna škola sa master studentima. Bilo je blizu 40 master studenata iz mnogih evropskih univerziteta. Naši studenti su imali priliku ne samo uspostaviti poznanstva sa svojim kolegama iz Evrope (a to smatram jako važnim), nego slušati diskusije i predavanja mnogih profesora s evropskih univerziteta ili slušati razgovore s onima koji su bili kreatori i aktivni učesnici političkih procesa u Jugoslaviji krajem 1980-ih godina (Raif Dizdarević, Stipe Mesić, Milan Kučan). Nažalost, neke kolege s mog matičnog Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu nisu imali razumijevanja, pa je bilo slučajeva da studenti nisu mogli pratiti sve diskusije na History Festu i mislim da su neke važne stvari propustili čuti. Slično je bilo u Banjoj Luci, i vjerujem da širenje festa na studentsku populaciju u Bosni i Hercegovini mora biti naš cilj u budućnosti. Kako ćemo ideje s festa širiti među studentsku populaciju? Naši univerziteti (pri tome ne mislim samo na univerzitete u Bosni i Hercegovini, nego na univerzitete u većini postjugoslavenskih zemalja) prilično su tromi, stalno u nekim reformama, ali sa slabo vidljivim rezultatima i još uvijek u potrazi za efektnim kurikulumima. Ali, kao da se vrtimo ukrug bez značajnijeg napretka. Pojedinci moraju pokušavati mijenjati stvari, kao što i mi činimo s ovim History Festom, makar nailazili i na poteškoće. Konkretno: uprkos protivljenju određenih historičara, naša promocija knjige o Jasenovcu u Banjoj Luci će ostaviti traga i kod studentske populacije u tom gradu, bez obzira da li će je neko uvrstiti u obaveznu literaturu ili ne. Važno je da mi sve ovo promatramo kao jedan proces, koji se, naravno, mora ubrzano odvijati, jer mi više nemamo vremena za čekanje, dok nam izrastaju čitave generacije s mitološkim znanjem nametnutim kao historija.

Koliko smo daleko od spuštanja misije History festa u školske programe diljem BiH?

Mislim da je važno voditi računa o dinamici širenja History Festa. Mogu reći da razmišljam o tome da kroz razne kvizove u okviru Festa ovaj pozitivni duh stigne i do đaka u srednjim školama. Nadam se da ćemo to moći vidjeti 2020. godine.

Kako birate teme za History Fest, tj. zašto ih u tom trenutku smatrate bitnim za širu javnost?

Mi smo za sada fokusirani na modernu historiju a teme biramo ne slučajno. Naprimjer, prije tri godine krenuli smo s razgovorima o historiografiji Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu, o spomenicima i spomeničkom nasljeđu, da bismo 2018. u fokusu imali rasprave o važnim godišnjicama iz evropske historije (od godišnjice Berlinskog kongresa do studentskih demonstracija 1968), a ove godine je naša pažnja bila usmjerena na lomove koji su se dešavali 1989. godine. Dakle, želimo biti aktuelni kako bismo ponudili odgovore na pitanja s kojima se danas suočavamo. Ove smo godine okupili naučnike, ali i organizirali niz razgovora s onima koji su bili aktivni kreatori historijskih procesa i mislim da je to dalo dobre rezultate.

Da li već razmišljate o sljedećem i u kojem pravcu idu Vaša razmišljanja?

Desetak dana prije početka ovog festa sinula mi je ideja o tome šta bi mogla biti središnja tema festa 2020. godine.To je za mene bio dobar znak, jer mi je pokazalo da su organizacijski poslovi za ovogodišnji fest završeni. No, sada tu ideju valja detaljno razraditi i rano je da je javno obznanim. Mogu samo reći da standarde koje smo postavili ove, moramo povećati 2020. godine.

Stephen Wiltshire, mladić iz SAD-a, pripada autističnom spektru i zbog svog crtačkog umijeća svjetska je medijska senzacija. Nakon 20 minuta leta helikopterom iznad Tokija, na zidu dugom deset metara, nacrtao je taj grad. Prostim okom gledano, reklo bi se, do u detalj.

U Sarajevu postoji dječak s razvijenim topografskim pamćenjem. „On, naprimjer, kad zatvori oči, zamisli Sarajevo, on tačno zna gdje je koji dio grada i gdje je koja ulica. Zato, kad upozna ljude, voli da ih pita gdje žive“, kaže Aida Šarac, muzejska pedagoginja, koja je s njim i još petoricom dječaka provela prvi muzejski outreach programa za djecu iz autističnog spektra u BiH. Rezultat tog projekta je bila izložba u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine pod nazivom “Plavi artizam”, koja će se zatvoriti 14. aprila.

Takav projekt pomaže da i djeca iz autističnog spektra u BiH imaju nadu potpune uključenosti u društvo, baš poput Stephena Wiltshira iz SAD-a.

Aida se uvjerila da svaki od dječaka s kojima je radila ima sasvim dovoljno kreativnog potencijala za uspjeh u svijetu umjetnosti: “Svaki od njih ima specifičan likovni izraz. Recimo, Faris radi svoje crteže na jednom potezu. Kad spusti olovku ili ugljen na papir, podigne je tek kada zatvori formu. Zatim Velid, on je jako dobar kolorista, jako je ekspresivan i apstraktan. Adi ima veliku sposobnost kreiranja samostalnih formi. Kad smo imali radionicu geštalt vježbi, gdje smo trebali sastaviti geometrijske oblike, Adi je napravio neke sasvim nove forme i oblike, koji podsjećaju na likove iz njegovog omiljenog crtića. Benjaminov specifikum jeste da on preferira animalne motive i da im daje lična imena. Amar, recimo, ima afinitet prema dervišima. On je čak i napravio instalaciju derviša kad smo radili instalaciju skijaša, u toku EYOF-a.“

To tvrdi nakon pola godine rada s njima: „Nakon eksperimentisanja s nebrojeno mnogo materijala, umjetničkh medija, apsolutno mogu reći da su ta djeca jako kreativna, jako su dosjetljiva, onda sav taj njihov drugačiji način komuniciranja koji bih ja okarakterizirala metaforičnim i asocijativnim, mislim da im upravo on pomaže da se likovno izražavaju u jednom jezgrvitom metaforičkom smislu.“

Prilikom taktilnih vježbi, jedan dječak je rekao da ga to što je dotakao podsjeća na svilene prste, a drugi je za perje rekao da je golicavo. Nar, također, miriše sočno, a tikva zemljano.

No, cilj programa koji je provela Aida Šarac nije bio samo osloboditi njihov kreativni potencijal: „Druga stvar je bila identificirati kognitivne barijere kod djece iz spektra. Bilo je potrebno voditi opservacije u toku svake radionice i onda različitim metodologijama pokušati ublažiti te iste kognitivne barijere.“ Sve to u u kontekstu muzeja umjetnosti: „Moram naglasiti da je glavni fokus projekta bio istražiti kako kreiranje umjetnosti u jednom specifičnom kontekstu, kao što je muzej umjetnosti, može djelovati terapeutski na djecu iz spektra.“

Radionice su kreirane po jednoj strukturi, jasno se znalo šta je uvod, šta je početak, ali sadržaj se mijenjao. „Djeca iz spektra jako vole rutinu, ona im daje sigurnost. Uvodni dio bi nam uvijek bio disanje u pokretu. Shvatila sam da im to snižava anksioznost, potrebu za kasnijim ekscesivnim kretanjem i bolje ih kognitivno usmjerava na rad koji slijedi. Sve je to, naravno, u početku njima bilo novo i nepoznato. Svaki put dođu u drugo izložbeno okruženje i ja im onda postavljam pitanja o odabranim umjetničkim djelima. Naprimjer, šta je nacrtano na slici, šta vide... Ako su skulpture bile u pitanju, radili smo taktilne vježbe. Nakon toga, uslijedila bi pauza, a na pauzi bi oni mijenjali naljepnice koje dobiju za aktivnost. Mijenjali bi ih za čokoladicu i sokiće. To mi je bio jedan od načina kako da ih motivišem. Nakon toga bismo imali jednu likovnu temu u vezi s kontekstom koji smo gledali, koji smo obišli. Zanimljivo je bilo vidjeti kako oni sarađuju s tipičnom djecom. S obzirom na to da radim dugi niz godina s tipičnom djecom u muzejskom obrazovanju, pozvala sam djecu koja već dolaze na radionice a za koju sam znala da će imati senzibiliteta“, objašnjava Šarac svoje pedagoške postupke.

U cijeloj priči među važnijim stvarima je prostorni, muzejski kontekst. Djeca iz spektra su zanemarena u društvenom kontekstu, pogotovo kulturnom. „Nije to da njih niko ne vodi u galerije, u pozorišta... U pitanju je da za tu djecu nije kreiran program koji bi mogao zadovoljiti njihove obrazovne potrebe. Prije svega to me motivisalo da sprovedem prvi muzejski outreach program za djecu autističnog spektra u BiH“, kaže Šarac.

Osim što je prvi u Bosni, ovaj program je tek jedan od šest provedenih na svjetskom nivou. Većinom su programe provodili muzeji umjetnosti.

„Muzealogija 21. stoljeća naglasak stavlja na diversifikaciju publike i pristupačnost muzeju. Kod nas je dosad rađeno na fizičkoj pristupačnosti muzejima, međutim na kognitivnoj pristupačnosti nikad nije rađeno ništa. U svjetskoj literaturi ne postoji rad koji se bavi djecom iz spektra u kontekstu muzeja umjetnosti. Ja sam u ovom slučaju htjela da spojim specijalnu pedagogiju, muzejsku pedagogiju, teoriju i razvoj muzeja i donekle vizuelnu percepciju da bih mogla da razumijem kako dijete iz spektra može da recipira vizuelno. Poredila sam redovni školski sistem i specijalni školski sistem. Da li postoji neka razlika u recepciji vizuelnog, šta ja mogu kao stručnjak da uradim da bih interpretaciju umjetničkih djela u kognitivnom smislu olakšala djeci iz spektra. U suštini, jedan od ciljeva rada jeste da se institucija muzeja umjetnosti, za koju se pretpostavlja da poznaje teorije učenja, podučavanja, znanja, da apsolutno može biti alternativna obrazovna institucija za cjeloživotno učenje. Pogotovo za ovu senzibilnu grupu s obzirom na to da se u specijalnoj pedagogiji za njih i preporučuju vizualni materijali kao kognitivni stimulansi. Pored toga, koliko god je inkluzija te djece u redovan školski sistem pozitivna, iz mnogih razloga, smatram da je loša iz razloga što nemamo još uvijek dovoljno školovanih nastavnika koji bi znali da te učenike integrišu u razred, da prilagode plan i program. Muzej umjetnosti bi i zbog toga bio jedan prostor slobode koji oni mogu osvojiti. Znanje podrazumijeva prikupljanje podataka, a učenje je ustvari spoznaja na osnovu interakcije s realnim objektima, što je u muzeju moguće s obzirom na eksponate koje mi posjedujemo“, kaže Šarac.

Osim za djecu, ovaj pristup koristan je i za muzeje.

Iako je projekat završio, rad s djecom iz autističnog spektra nije. Pozivat će ih i na naredne radionice koje će raditi s tipičnom djecom. Ne samo zbog njih i zbog muzeja, već i zbog publike koja je izložbu posjetila u velikom broju. Bilo je i onih koji su pitali za cijenu radova.

Aida Šarac, s projektom "Plavi artizam", jedna je od dobitnica podrške FOD BiH povodom 25. godina od osnivanja, a po konkursu namijenjenom podršci mladim umjetnicima aktivnim u oblasti vizuelnih i izvedbenih umjetnosti, kao i teoretičarima i historičarima kulture i umjetnosti.

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2019. godini
Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja (18.03.2019.) do 17.05.2019. godine, kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.
Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za romske organizacije koje apliciraju u okviru Javnog poziva za projektne prijedloge u sklopu Programa za Rome“

• Smjernice za aplikante 2019
• Aplikacijski formular
• Spisak lica u zajednici koja podržavaju programsku tematiku (formular)
  

Bitne napomene - uputstvo za apliciranje:

1. Aplikacije se dostavljaju isključivo elektronskim putem (e-mail) na email adresu navedenu u dokumentu "Smjernice za aplikante 2019", isključivo na Aplikacijskom formularu, kao jedan dokument u .DOC ili .DOCX formatu. PDF, Excel i drugi formati aplikacijskog formulara ili bilo kojeg njegovog dijela nisu prihvatljivi.
2. Aplikacije moraju biti potpisane i ovjerene pečatom organizacije, na način da se na predviđenim mjestima u dnu stranica aplikacijskog formulara dodaju skenirani potpis ovlaštene osobe ispred organizacije i pečat organizacije.
3. Sažetak projekta (Summary) mora biti napisan na engleskom jeziku.

* Originalni dokumenti (Aplikacijski formular i prateća dokumentacija navedena u dokumentu "Smjernice za aplikante 2019") dostavljaju se poštom ili lično u FOD BiH do krajnjeg datuma navedenog u istom dokumentu.

* Neblagovremeno pristigle aplikacije, kao i aplikacije dostavljene u elektronskom formatu drugačijem od .DOC ili .DOCX, neće biti razmatrane.

THE SOROS FOUNDATIONS and THE AMERICAN AUSTRIAN FOUNDATION

Physicians from Bosnia-Herzegovina are invited to week long post-graduate seminars to be held in Salzburg, Austria. For information about seminars, dates and deadlines, and for application please visit http://www.aaf-online.org/index.php/dates-topics-2019.html

Applicants must:

• Be a licensed physician;
• Specialize in subject of seminar;
• Preferably be under 40 years of age;
• Have strong communication skills in the English language;
• Be recommended for the fellowship by the professional association;
• Be committed to passing the knowledge they gain abroad to fellow physicians through lectures or workshops with details presented when applying;

MEDICAL STUDENTS ARE NOT ELIGIBLE.

Razvojna agencija EDA iz Banja Luke objavila je studiju “Integritet ugovornih organa u javnim nabavkama – Dometi Ex post monitoringa" koja se bavi pitanjima integriteta domaćih institucija u oblasti poštovanja zakona i dobrih praksi u segmentu javnih nabavki. Nalazi studije su izvedeni iz javno dostupnih revizorskih izvještaja i drugih podloga koje govore o tome kako domaće institucije vrše nabavke neophodnih roba, radova i usluga, prije svega sa stanovišta propisa, ali i sa stanovišta preporučenih dobrih praksi.

U studiji su navedene, pojašnjene i statistički prikazane najčešće uočene nepravilnosti i to prema različitim principima javnih nabavki, kao što su dobro planiranje i priprema, transparentnost, jednak tretman, kontrola izvršenja i dr. Na kraju, studija daje preporuke za unapređenja integriteta javnih nabavki u BiH.
Studija je nastala u okviru projekta „Ka integritetu ugovornih organa u javnim nabavkama“ podržanog od strane Fonda otvorenog društva BiH, a može se preuzetiovdje.

The Open Society Justice Initiative, a program of the Open Society Foundations, is pleased to invite applications for its 2019-2020 Aryeh Neier Fellowship Program. The deadline for applications is March 25, 2018.

For detailed information please click HERE.

Povodom obilježavanja 25 godina osnivanja, Fond otvoreno društvo BiH je objavio konkurs za podršku umjetnicima/cama aktivnim u oblasti vizuelnih i izvedbenih umjetnosti i teoretičarima/kama i historičarima/kama kulture i umjetnosti do 35 godina starosti. Podrška je bila namijenjena za profesionalno usavršavanje i/ili realizaciju novog rada.

Na konkurs koji je objavljen u januaru 2018. u svim dnevnim novinama i na internet stranici FOD BiH, a koji je trajao do 02.03.2018., prijavilo se 28 kandidata i kandidatkinja.

Na sastanku Odbora Fonda otvoreno društvo BiH koji je održan 12.06.2018., Odbor je na prijedlog stručne komisije donio odluku da se podrži sljedećih 9 projekata:

• Aida Šarac, Sarajevo – 5.000 KM za pilot projekat “Plavi artizam”.
• Amila Puzić, Mostar – 5.000 KM za završetak doktorske disertacije pod nazivom "Umjetničke prakse i strategije u bosanskohercegovačkoj umjetnosti od 1992. do 1999.".
• Benjamin Hasić, Sarajevo – 5.000 KM za postavljanje njegovog dramskog teksta „Kuća“ na sceni Sarajevskog Ratnog Teatra u sezoni 2018 - 2019.
• Bojan Stojčić, Sarajevo – 5.000 KM za realizaciju projekta „Fasade – Sarajevo 1995 – 2018“
• Ena Kurtalić, Sarajevo – 5.000 KM za projekat sa radnim nazivom „All inclusive“
• Ermin Avdić, Čelić – 5.000 KM za realizaciju projekta „Mreža dramskih studija“, dramski studio u Čeliću, Sapni i Kalesiji
• Nejra Latić-Hulusić, Sarajevo – 5.000 KM za dovršavanje dokumentarnog projekta “Mi, djeca sa kolodvora Bosna”
• Zulfikar Filandra, Sarajevo – 5.000 KM za realizaciju kratkog filma “Sudar”
• Staša Dukić, Sarajevo – 10.000 KM za pohađanje MA programa Teatar za mlade i djecu na Rose Bruford College u Londonu tokom 2018 - 2019 školske godine

Dobitnicima i dobitnicama podrške FOD BiH čestita, a svim kandidatima i kandidatkinjama želi uspjeh u daljem radu.

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2018. godini.

Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja (12.03.2018.) do 14.05.2018. godine, kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.

Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za aplikante – romske organizacije civilnog društva u okviru Javnog poziva za predaju projektnih prijedloga u sklopu Programa za Rome Fonda otvoreno društvo BiH“.

Aplikacijski formular možete preuzeti OVDJE.

Napomene:

• Aplikacijski formular se popunjava i dostavlja isključivo u formi koja se preuzima na gornjem linku, a koja sadrži sva 3 obrasca. Format dokumenta mora biti .DOC ili .DOCX (MS Word), a neophodne ovjere (pečat i potpis) dodaju se kao skenirane slike na predviđena mjesta.
• Aplikacijski formular se dostavlja isključivo elektronskim putem (e-mail), na adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
• Sažetak (summary) mora biti napisan na engleskom jeziku.
• Uz aplikacijski formular potrebno je dostaviti i Listu lica koja podržavaju projekat u lokalnoj zajednici, u .PDF formatu, kao skenirani dokument.

* Nepotpune aplikacije neće biti uzete u razmatranje.

 Beogradska otvorena škola i program stipendija Fondacije za otvoreno društvo  (Scholarship Programs Open Society Foundations – OSF), pozivaju alumniste programa stipendija da podnesu okvire za prijedloge praktičnih politika (Policy Brief Outline) za učešće na Regionalnoj alumni konferenciji 2018. godine, koja će biti održana u okviru projekta „Alumnisti Fondacije za otvoreno društvo kao savjetnici za javne politike u procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji“.

Ohrabrujemo alumniste da svoje znanje i ekspertizu upotrijebe u praksi tako što će se uključiti u proces kreiranja praktičnih politika zemalja Zapadnog Balkana.

Biće podržano 10 odabranih prijedloga koji će biti razvijeni u konkretan prijedlog praktične politike, tokom tromjesečnog programa mentorstva. Prijedlozi praktičnih politika će biti predstavljeni na Regionalnoj alumni konferenciji u maju 2018. godine.

Dokumenti:

• Policy Brief Form
• Call for Policy Paper - Guidelines

Više detalja OVDJE.

Za podršku mladim umjetnicima/cama i teoretičarima/kama kulture

Konkurs je namijenjen umjetnicima/cama aktivnim u oblasti vizuelnih i izvedbenih umjetnosti i teoretičarima/kama i historičarima/kama kulture i umjetnosti do 35 godina starosti. Podrška će se dodijeliti za profesionalno usavršavanje i/ili realizaciju novog rada.

KRITERIJI ZA PRIJAVU

Kandidat/kinja mora zadovoljavati sljedeće uslove:

• Biti do 35 godina starosti (rođen/a zaključno sa 31.12.1983.)
• Biti građanin/građanka BiH

KRITERIJI ZA IZBOR

Kandidat/kinja treba pokazati aktivno promišljanje bosansko-hercegovačke društvene stvarnosti, kritičku refleksiju, relevantnost i inovativnost naučno-umjetničkog istraživanja, autorsku originalnost i umjetničku izvrsnost. Posebna pažnja će se posvetiti angažmanu kandidata/tkinje u svrhu društvenih promjena i radu sa mariginaliziranim i ranjivim grupama.

POTREBNA DOKUMENTACIJA

Obavezna dokumentacija

1. Kopija prve strane lične karte
2. Profesionalna biografija
3. Motivacijsko pismo (Potrebno je opisati na šta kandidat/kinja želi utrošiti podršku i kako će to utjecati na njegov/njen dalji profesionalni razvoj)
4. Prijedlog projekta (Predloženi rad/aktivnost se treba tematski i kontekstualno odnositi na BiH.)
5. Budžet projekta

Dodatna dokumentacija

Materijali koji mogu dokumentovati rad kandidata/tkinje u proteklih 5 godina

IZNOS I PROCEDURA

Planirano je da se dodijeli 5-10 donacija. Maksimalni iznos podrške je 10.000 KM. Ukupan raspoloživi fond iznosi 50.000 KM. FOD BiH zadržava pravo nedodjeljivanja podrške.

Prijedlog izbora će dati petočlana komisija, a konačnu odluku će donijeti Odbor FOD BiH.

Prijave se podnose ISKLJUČIVO elektronskim putem ovdje.

Rok za prijavu je 02.03.2018..

Ukoliko imate dodatnih pitanja, molimo da ih uputite na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. najkasnije do 25.02.2018..

Očekuje se da će konačna odluka o raspodjeli sredstava biti donosena početkom maja 2018..

NAPOMENA: Da biste mogli aplicirati potrebno je da imate otvoren Google e-mail račun.

U Sarajevu je 27. oktobra 2017. godine održana promocija 21. broja magazina za pravedno obrazovanje Šolegijum. Tom prilikom su, između ostaloga, predstavljeni tekstovi koji govore o učešću BiH na robotičkoj olimpijadi, o Pedagoškom zavodu KS, o tome kako javni servis nema obrazovne sadržaje, te o tome kako se društvene mreže mogu koristiti u školstvu.

Također, dodijeljena je nagrada “Šukrija Pandžo” za najbolji neobjavljeni roman za djecu koju je osvojila Jagoda Iličić. Na promociji se govorilo o važnosti literature za djecu i autorima dječije književnosti. Redakcija Školegijuma je predstavila i 4. broj Priručnika za nastavu književnosti „Riječ i smisao“, kao i studentski projekat „Leksikon Nekrologa jednoj čaršiji“. Novi broj Školegijuma može se kupiti na trafikama u BiH.

Magazin za pravedno obrazovanje Školegijum je u ediciji Lektira narodu objavio istraživanje „Čemu (ne) učimo djecu“ , te je isto bilo predstavljeno u 19. broj Školegijuma. Istraživanje je provedeno u toku školske 2015/2016. godine u suradnji sa partnerskom organizacijom proMENTE - Socijalna istraživanja.

Analizirano je 68 udžbenika (ukupno 2668 lekcija) nacionalne grupe predmeta od petog do devetog razreda koji se koriste za realizaciju nastave za sva tri nastavna plana i programa na području cijele BiH (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt). Udžbenici su izabrani na osnovu zvaničnih spiskova nadležnih institucija, ministarstava i zavoda, za tu školsku godinu.

U novim udžbenicima se ne afirmišu vrijednosti demokratskog društva, aktivno građanstvo i socijalna uključenost, niti se u dovoljnoj mjeri potiče razvoj kritičkog mišljenja, kreativnost i aktivno učenje.

Također, istraživanje pokazuje kako se zaključci u udžbenicima donose na osnovu malog i prigodnog uzorka, ne sagledava se cjelina niti se ispituju svi aspekti određenog događaja ili pojave, što dovodi do nepotpunog razumijevanja, nekritičkog promišljanja i neafirmisanja univerzalnih vrijednosti.

Knjiga je objavljena deset godina nakon prvog istraživanja o sadržaju udžbenika koje je objavio Fond otvoreno društvo, te pokazuje kako nije došlo do suštinske reforme udžbeničke politike, jer su nalazi i zaključci istraživanja skoro identični.

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Verziju na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.

The Soros Foundations & The American Austrian Foundation inviting physicians from Bosnia-Herzegovina to week long post-graduate seminars to be held in Salzburg,Austria. For information about seminars, dates, and deadlines, and for application please visit http://www.aaf-online.org/index.php/dates-topics-2018.html

Applicants must:

• Be a licensed physician;
• Specialize in subject of seminar;
• Preferably be under 40 years of age;
• Have strong communication skills in the English language;
• Be recommended for the fellowship by the professional association;
• Be committed to passing the knowledge they gain abroad to fellow physicians through lectures or workshops with details presented when applying;

MEDICAL STUDENTS ARE NOT ELIGIBLE.

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2017. godini
Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja do 12.05.2017. godine, kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.

Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za aplikante – romske organizacije civilnog društva u okviru Javnog poziva za predaju projektnih prijedloga u sklopu Programa za Rome Fonda otvoreno društvo BiH“.

Javne nabavke su sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj

U fokusu kontrole svrsishodnosti javnih nabavki nije poštivanje formalnosti, već opravdanost nabavke i da li je ispunjena svrha nabavke. Proces javnih nabavki mora biti vođen načelima svrsishodnosti – ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. U BiH je, u tom kontekstu, uočen niz slabosti.

Sarajevo, 05. decembar 2016. godine - Kako do efektivne kontrole svrsishodnosti javnih nabavki tema je u fokusu regionalne konferencije održane u okviru Projekta „Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“, koji u našoj državi sprovodi Fond otvoreno društvo BiH. Konferencija je okupila više od 70 predstavnika organizacija civilnog društva, medija, državnih institucija za reviziju i javne nabavke BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Rezultati komparativnog istraživanja pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki, analiza više od 200 konkretnih slučajeva javnih nabavki, te praćenje efektivnosti postojećih sistema javnih nabavki u četiri promatrane države, koji su predstavljeni na konferenciji, ukazuju na niz slabosti.

Kad je riječ o BiH, uočene slabosti sistema javnih nabavki jesu neadekvatan i/ili neefikasan sistem praćenja postupaka javnih nabavki. Pravilnik, usvojen u septembru 2016., kao temelj za proces praćenja postupaka javnih nabavki, ne prepoznaje procjenu svrsishodnosti odnosno opravdanosti javne nabavke.

„To znači da Agencija za javne nabavke BiH nije u mogućnosti stvarno ocijeniti u kojoj mjeri postupci javnih nabavki odgovaraju načelima transparentnosti, nediskriminacije, poštenog konkurentskog nadmetanja i posebno efikasnog korištenja javnog novca, kako to propisuje Zakon o javnim nabavkama BiH. Ipak, čuvari našeg novca, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i revizorske institucije na entitetskom i nivou Brčko Distrikta, revizijama svrsishodnosti javnih nabavki, već godinama daju svoj direktan doprinos prevazilaženju ovog problema,” kazao je Mervan Miraščija, projektni menadžer Fonda otvoreno društvo BiH.

Još neke od uočenih slabosti sistema javnih nabavki jesu i netransparentost javnih nabavki u svim fazama postupka, te nesvrsishodnost javnih nabavki.

“Transparentnost je, kao i svrsishodnost, neophodna u svim fazama javne nabavke – planiranje, sprovođenje postupka i izvršenje ugovora. Agencija za javne nabavke je i dalje nadležna da prati samo jednu fazu javne nabavke, a to je faza koja obuhvata objavu poziva o javnoj nabavci, evaluaciju ponuda i dodjelu ugovora. Pored manjka transparentnosti, niti jedan praćeni slučaj javnih nabavki u BiH, koji smo analizirali, ne prolazi kriterij svrsishodnosti, ”dodao je Aleksandar Draganić, glavni istraživač na projektu u BiH.

Postizanje svrsishodnosti trošenja budžetskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti zakonskih i podzakonskih rješenja, ali i od rada stručnih službi institucija koje vrše nabavke. U BiH je primjetan nedostatak volje za značajnije zakonodavne i institucionalne promjene sistema javnih nabavki. „Proces prijeko potrebnog unaprijeđenja sistema javnih nabavki u BiH zahtijeva jasno razumijevanje identificiranih problema u javnim nabavkama i čvrstu posvećenost svih relevantnih aktera, kao i otvorenost i inkluzivnost za sve zainteresirane strane,“jedan je od zaključaka analize stanja u BiH, koja je prezentovana na današnjoj konferenciji.

Ipak da se stanje u sistemu javnih nabavki može i mora poboljšati, u svojim prezentacijama su podvukli predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH i Agencije za javne nabavke BiH. Hrvoje Tvrtković, Rukovodilac odjeljenja za reviziju učinka, je naglasio nemjerljiv značaj efektivne kontrole svrsishodnosti javnih nabavki, a Đinita Fočo, direktorica Agencije za javne nabavke BiH, je najavila početak aktivnosti unaprijeđenja legislativnog okvira javnih nabavki u BiH i pozvala sve zainteresirane da se uključe o ovaj proces.

Konferencija je održana u okviru regionalnog projekta „Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“koji je usmjeren na jačanje pritiska organizacija civilnog društva prema vlastima država Zapadnog Balkana, a radi uspostavljanja efikasnijeg sistema javnih nabavki i veće odgovornosti u trošenju javnih sredstava.

Projekat sprovode Fondacija za otvoreno društvo Srbija, Centar za razvoj neprofitnog sektora Srbija, Centar za građanske komunikacije Makedonija, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Crna Gora, Fondacija za otvoreno društvo Slovačka i Fond otvoreno društvo BiH, uz finansijsku podršku EU.

FOD BiH je odobrio ukupno devet projekata školama koje su bile najbolje rangirane po osnovu poziva "Dobre prakse u obrazovanju", objavljenom u februaru 2016. Projekti tih devet škola izabrani su među najboljima od ukupno 103 prijavljena projekta.

Komisiju za selekciju i odabir najboljih projekata sačinjavali su:

• Dženana Husremović, članica Upravnog odbora FOD BH i profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
• Rajko Aleksić, direktor OŠ Branko Ćopić Prnjavor,
• Zinaida Ilaria, direktorica Agencije za odnose s javnošću ZI PR,
• Radmila Rangelov-Jusović, direktorica COI Step by Step, i
• Dženana Trbić, koordinatorica Programa za obrazovanje FOD BH.

Komisija je izvršila procjenu prijava prema sljedećim kriterijima:

1. Obuhvat (da li se praksa primjenjuje na nivou jednog ili nekoliko razreda, ili cijele škole/više generacija)
2. Održivost (da li se radi o jednokratnoj ili višekratnoj aktivnosti, ili je praksa integrirana u cjelokupan rad škole i nastavne prakse)
3. Relevantnost (koliko je projekat relevantan unutar oblasti u kojoj je kandidiran i u kojoj će biti realiziran)
4. Efikasnost (kako se praksa reflektuje na učenička postignuća, kakav je njen krajnji efekat za učenike, roditelje, školu)      

U finalni odabir ušlo je devet škola koje su dobile najviše ocjene za primjere dobrih praksi, i koje je odobrioUpravni odbor FOD BiH.

Škole su projekte mogle prijavljivati unutar nekoliko područja, a među pristiglim aplikacijama našle su se aktivnosti koje se odnose na podsticanje učenika na kritičko mišljenje, kreativnost i istraživanje, na razvoj kompetencija za građansko i društveno djelovanje, itd.

Odobreni projekti će biti realizirani tokom školske 2016/2017. godine.

Odobreni projekti:

Open Society Justice Initiative objavljuje otvoreni poziv za Aryeh Neier Fellowship Program 2017/2018.

Radi se o veoma interesantnom i izazovnom međunarodnom dvogodišnjem programu namijenjenog sticanju praktičnog radnog iskustva pravnika profesionalaca, aktivnih u različitim oblastima zaštite i promocije ljudskih prava.
Poziv je otvoren do 24. aprila, a za više detalja kliknite OVDJE.

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2016. godini.

Javni poziv je otvoren do 12.05.2016. godine, kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.

Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za aplikante – romske organizacije civilnog društva u okviru Javnog poziva za predaju projektnih prijedloga u sklopu Programa za Rome Fonda otvoreno društvo BiH“.

Također, uz aplikacijske formulare potrebno je dostaviti i skenirani dokument s potpisima osoba koje podržavaju projektnu tematiku (PDF format).

Originalni dokument je potrebno donijeti lično, a ukoliko projekat bude odobren.

Sve aplikacije se dostavljaju elektronskim putem (e-mail) na adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

Fond otvoreno društvo BiH poziva osnovne škole u Bosne i Hercegovini da prijave primjere dobrih praksi koje su razvili i koje realizuju u svojim sredinama. Cilj poziva je da se prikupe, promovišu i javnosti predstave inovativne i održive školske prakse kojima se unapređuje kvalitet osnovnog obrazovanja u BiH.

Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine se u oblasti obrazovanja zalaže da svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje koje se zasniva na principima odgovornosti, jednakopravnosti i poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

U skladu s tim, u 2016. godini želimo afirmisati rad škola i prosvjetnih radnika koji:

• Promovišu pluralizam i društvenu pravdu
• Podstiču kritičko mišljenje, istraživanje i primjenu znanja
• Razvijaju kompetencije i životne vještine potrebne za građansko i društveno djelovanje

Školama čiji projekti budu najbolje ocjenjeni od strane stručne komisije biće dodijeljene donacije u iznosu od 13.400 USD.

Poziv je otvoren do 01. aprila 2016. godine. Popunjenu prijavu, zajedno s pratećim dokumentima, potrebno je dostaviti na e-mail adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Na Poziv se ne mogu prijaviti škole čiji su projekti odobreni u 2014. i 2015. godini.

CEU graduate students and faculty from around the world come together in Budapest to engage in interdisciplinary education, pursue advanced scholarship, and address some of society’s most vexing problems. Choose from 50 degree programs and apply now to join our densely international community in the heart of Europe!

Academic areas and programs:

• Business: http://bit.ly/1L6LWgs
• Cognitive Science (PhD): http://bit.ly/1PPHBhD
• Economics: http://bit.ly/1jAbp7O
• Environmental Sciences and Policy: http://bit.ly/1QMK4cY
• Gender Studies: http://bit.ly/1Vs2z7M
• History: http://bit.ly/1MJoOUJ
• International Relations: http://bit.ly/1KVpP8v
• Legal Studies: http://bit.ly/1QMKbVW
• Mathematics and its Applications: http://bit.ly/1LSEAxU
• Medieval Studies: http://bit.ly/1WA64vi
• Nationalism Studies: http://bit.ly/1N4jdv8
• Network Science (PhD): http://bit.ly/1PPI1o8
• Philosophy: http://bit.ly/1j2QU3y
• Political Science: http://bit.ly/1M3H34h
• Public Policy: http://bit.ly/1j2R6jt
• Sociology and Social Anthropology: http://bit.ly/1PPIcQn

Generous scholarships available!

We are committed to attracting talented students from around the world and provide a variety of scholarships and research grants for which applicants from any country are eligible to apply.

Application Deadline: February 4, 2016

For more Information: http://bit.ly/1Q7yJUS

U Sarajevu je, u organizaciji Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, od 16.09. - 18.09.2015. održan trodnevni trening pod nazivom: „Analiza svrsishodnosti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini”.

Trening je namijenjen nevladinim organizacijama, novinarima i predstavnicima institucija, a cilj je upoznavanje sa aspektima i načinima analize svrsishodnosti javnih nabavki, te ulozi zainteresovanih pojedinaca i organizacija civilnog društva u ovim postupcima.

U treningu su učestvovali predstavnici sljedećih organizacija i institucija: Balkan Investigative Reporting Network (BIRN BiH), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI, Enterprise Development Agency (EDA), Porezna uprava Federacije BiH, Privredna komora Republike Srpske, U.G. “Tender”, Transparency International BiH, U.G. “Zašto ne”.

Analiza svrsishodnosti javnih nabavki u stvari predstavlja ispitivanje trošenja sredstava iz budžeta i drugih javnih izvora, a radi sticanja adekvatnog i pouzdanog dokaza za izvještavanje, odnosno davanje odgovora na stalno otvoreno pitanje da li ugovorni organi koji vrše nabavke roba, usluga i radova upotrebljavaju sredstva u skladu sa načelima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

Javnosti je poznato da se posljednjih godina borimo sa ekonomskom krizom, da su do sada donošene razne antikrizne uredbe, odluke i drugi podzakonski akti, da su vlade na različitim nivoima BiH davale smjernice za smanjenje diskrecionih rashoda, da su zamrzavane plate, da se pokušava smanjiti državna administracije... Ipak, do sada nismo nigdje vidjeli ili pročitali da je preporučeno da se smanjuju troškovi u postupcima javnih nabavki, odnosno da se govori o svrsishodnosti javnih nabavki kao osnovi za njihovu racionalizaciju – istakao je u uvodnom obraćanju Mervan Miraščija, projekt menadžer i istraživač iz Fonda otvoreno društvo BiH.

Kroz projekat direktnog monitoringa postupaka javnih nabavki, između ostalog, želi se konkretno utvrditi koliko službenih vozila je nabavljeno kod nekog od direktnih korisnika budžeta (ministarstva, javna preduzeća, lokalna uprava i sl.) kakva su, čemu služe, kolika sredstava se za njih odvaja u budžetu (gorivo, servisi, pranje i sl.), da li je nabavljeni broj vozila zaista neophodan za nesmetano funkcionisanje subjekata, koji su tipovi vozila zastupljeni, da li su namjenski korištena, da li je bilo zloupotreba...

Krajnji cilj monitoringa i analize svrsishodnosti javnih nabavki u konkretnom slučaju jesu odgovori na pitanja da li je nabavka službenih vozila zaista bila neophodna, da li se nabavljena službena vozila koriste na ekonomičan način, odnosno da li se njima adekvatno upravlja uz punu efikasnost rada direktnih korisnika budžeta, kao i da li je određeni broj nabavljenih vozila doprinijeo većoj efektivnosti rada tog konkretnog korisnika budžeta – riječi su Aleksandra Draganića, glavnog istraživača i trenera.

Trening je održan u okviru regionalnog projekta „Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“, koji sprovode Fondacija za otvoreno društvo Srbija, Centar za razvoj neprofitnog sektora Srbija, Centar za građanske komunikacije Makedonija, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Crna Gora, Fondacija za otvoreno društvo Slovačka i Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Projekat je usmjeren na jačanje pritiska organizacija civilnog društva prema vlastima država Zapadnog Balkana, a radi uspostavljanja efikasnijeg sistema javnih nabavki i veće odgovornosti u trošenju javnih sredstava.

Više informacija o samom projektu se može naći na www.balkantenderwatch.eu

Materijali s treninga mogu se preuzeti OVDJE.

Info about training >>

Indiana University (IU), in cooperation with the National Democratic Institute (NDI) and Frank’s Friends, requests applications for the 2015/2016 McCloskey Fellowship program.

The fellowship commemorates the late Congressman Frank McCloskey’s valiant efforts on behalf of freedom and peace in the Balkans. The primary goal is to support the professional development of young scholars or activists with interest in promoting democratic change in the Balkans and with a demonstrated potential for political or civic leadership.

Information on previous McCloskey Fellows can be found at:

http://www.indiana.edu/~reeiweb/alumni/mccloskey.shtml

Preference in the 2015/2016 fellowship competition will be given to citizens of Bosnia-Herzegovina. Applicants should demonstrate a commitment to the promotion of democracy and present a plan for a specific local government or civic project that would benefit from the applicant’s residence at Indiana University and be implemented upon return to the home country. Applicants should hold a bachelor’s degree or equivalent; those holding a master’s degree or pursuing graduate study will be given preference. Applicants must demonstrate command of spoken and written English at the level necessary to complete their project.

The fellowship recipient will reside in Bloomington, Indiana for up to three months, during which he/she will also travel to Washington, D.C. The recipient will benefit from McCloskey’s close ties to Indiana University, local Bloomington government and party officials, and NDI’s extensive network of political and civic leaders in Washington and throughout the United States. The fellow will be appointed as a visiting scholar at IU with full access to library and computing resources. During his or her stay, the McCloskey fellow should make at least one public presentation and complete one piece of writing or research that will enhance the proposed project or demonstrate how the skills obtained through the fellowship will help with the implementation of the project. The fellowship award will provide a monthly stipend to cover room, board, and miscellaneous expenses. It will also cover all costs associated with transportation, health insurance, visa, and other related fees.

Applicants should send a CV and a letter of interest that details their local government or civic project of interest to IU’s Russian and East European Institute (REEI) at Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. The letter of interest should also address the manner in which the project would make a difference in the context of a specific challenge that exists in the applicant’s home country. The deadline for receipt of applications has been extended from October 30 to November 15, 2015.

Russian and East European Institute, Ballantine Hall 565, Indiana University, Bloomington, IN 47405, phone (812) 855-7309, fax (812) 855-6411, www.indiana.edu/~reeiweb

Koji su glavni trendovi u kretanju prihoda i rashoda jedinica lokalne samouprave u BiH? Kakva je finansijska stabilnost i kolika je zaduženost opština i gradova u BiH?

Odgovore na ova pitanja, kao i preporuke za unapređenje fiskalne održivosti opština u BiH mogu se naći u brošuri „Pregled finansija lokalne samouprave u BiH“.

Brošura, koja je namijenjena građanima, stručnoj javnosti i nosiocima vlasti, nudi kvantitativnu analizu zbirnog stanja finansijske pozicije opština i gradova u BiH. Podaci koji su korišćeni u izradi ove analize preuzeti su iz jedinstvene baze podataka javnih finansija (budzet.cpi.ba), a obuhvataju podatke o izvršenim budžetima opština i gradova u BiH, koji su prikupljeni direktno od jedinica lokalne samouprave za period 2011.–2013. godina.

Podaci o dugu i zaduženju opština i gradova u FBiH dobijeni su od Ministarstva finansija FBiH, a za RS podaci o dugu i zaduženju prikupljani su neposredno od jedinica lokalne samouprave.

Zbog različitih nadležnosti i sistema finansiranja opština i gradova, analiza je urađena posebno za opštine i gradove u RS, a posebno za opštine i gradove u FBiH, koristeći istu metodologiju.

Brošuru u PDF formatu možete pogledati ovdje: http://www.cpi.ba/wp-content/uploads/2015/03/Pregled-finansija-lokalne-samouprave.pdf

Brošura je jedan od rezultata projekta “Od javne informacije do aktivnog građanstva” koji, uz finansijsku podršku Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, implementira Centar za zastupanje građanskih interesa.

Gradske uprave Zenice, Bijeljine i Tuzle su, uporedo sa izradom svojih budžeta za 2015.godinu, pripremile i objavile dokumente Budžeta za građane. Budžet za građane je građanski vodič koji na jednostavan i slikovit način prikazuje kako se prikuplja i troši novac iz budžeta lokalne administracije. Cilj ovog sažetog dokumenta jeste da omogući javnosti bolji uvid i razumijevanje načina na koji lokalne vlasti planiraju, raspodjeljuju i troše sredstva iz svog budžeta.

Svaki od tri grada je kreirao poseban Budžet za građane za 2015. godinu uz široko učešće građana, predstavnika savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija, putem anketa, fokus-grupa, formalnih i neformalnih intervjua, kako bi dokument bio oblikovan prema mjeri njihovih građana.

Budžeti za građane su objavljeni, u štampanom  i elektronskom obliku, i distribuisani putem lokalnih novina, promocija, sajmova, interneta, društvenih mreža itd., istovremeno kada i standardni budžeti. Tom prilikom su ovi jednostavni vodiči kroz budžet stigli do više od 80.000 građana Bijeljine, i preko 280.000 građana Tuzle i Zenice.

Velika zainteresovanost i zadovoljstvo građana koje je izraženo na promocijama, sajmovima, društvenim mrežama, itd., pokazuje njihovu zainteresovanost za otvorenu i odgovornu vlasti, kao i njihovu želju da znaju kako se prikuplja i kako i zašto se troši novac.

Posebno je značajno to što su gradonačelnici sva tri grada, donijeli odluke da će nastaviti da kontinuirano rade na realizaciji ove nove prakse koja značajno doprinosi otvorenom i odgovornom vođenju njihovih zajednica (uputstvo Gradonačelnika Zenice za izradu Budžeta za građane možete vidjeti ovdje:

http://zenica.ba/fileadmin/user_upload/Doc/2015/Uputstvo_za_postupak_izrade_budzeta_za_gradjane.pdf

Budžeti za građane gradova Tuzle, Zenice i Bijeljine kreirani su u okviru projekta „Budžet za građane“, koji je inicirao i podržao Fond otvoreno društvo BiH, a provodi Razvojna agencija Eda Banja Luka.

Budžete za građane možete pogledati ovdje:

http://zenica.ba/index.php?id=281

http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2014/11/Budzet_za_gradjane_Tuzla.pdf

http://www.alvrs.com/v1/media/djcatalog/Bijeljina.pdf

Ili, na web portalu projekta: http://www.budzetzagradjane.edapedia.net

Koalicija nevladinih organizacija (Transparency International BiH, Analitika, CPI, CIN, Zašto ne, FOD BiH) su 18.05.2015.godine u Sarajevu organizovali konferenciju “Akcioni plan BiH u okviru Partnerstva za otvorenu vlast”. Konferencija je imala za cilj podržati i unaprijediti saradnju organizacija civilnog društva i vladinih institucija uključenih u process kreiranja Nacionalnog akcionog plana u okviru Partnerstva za otvorenu vlast (OGP), kroz izradu realističnog plana koji treba sadržavati konkretne i ostvarive mjere i obaveze kojima se promoviše i zagovara uvođenje principa i standarda OGP.

Na konferenciji su prezentovani osnovni principi i pristup procesu izrade akcionog plana BiH (AP BiH), kao i iskustva iz regiona i svijeta. Organizacije civilnog društva su prezentovale prioritete koji bi trebali biti uključeni u AP BiH, dok su vodeće vladine institucije u okviru OGP inicijative predstavile dosadašnje i planirane korake nadležnih institucija u izradi i usvajanju AP za BiH.

Partnerstvo za otvorenu vlast je globalna multilateralna inicijativa za transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti čijom je članicom BiH zvanično postala u septembru 2014. godine. Države članice inicijative se dobrovoljno obavezuju na konkretne mjere i djelovanje u oblastima transparentnosti, osnaživanja učešća građana u vlasti, borbe protiv korupcije i uvođenja novih tehnologija koje čine javnu upravu što efikasnijom.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Podrška kreiranju Nacionalnog akcionog plana BiH u okviru Partnerstva za otvorenu vlast“, finansijski podržanom od strane Fonda otvoreno društvo BiH.

The Open Society Foundations Youth Exchange is launching the Change makers Cohort, a new cohort for 5-10 promising youth-led organizations that are existing or potential Open Society partners.. The idea for a cohort originated from discussions with the network since 2013 about the challenges of supporting strong youth-led partners and has been designed through a series of workshops and conversations with programs and foundations across the network in 2014. The Change makers Cohort is envisioned as both a space to build the capacity of promising youth-led formal and informal organizations through training and peer-learning opportunities, and also a space for Open Society colleagues to collaborate with each other and with young people.

Cohort members will meet 4-5 times a year in person in a rotating location (ideally some of these meetings will be where cohort members are working). At the first meeting, the Youth Exchange will work with nominating Open Society programs and the cohort members to identify key training needs. In partnership with CEU’s School of Public Policy “Skills for Impact” program, the Youth Exchange will develop a training curriculum to accompany each in-person meeting.

The heart of the cohort, however, is peer-to-peer learning, and the Youth Exchange will also work with the full cohort to identify ways to network and share best practices and ideas with other cohort members through both in-person and virtual meetings and conversations. Between in-person meetings, the Youth Exchange will work with each cohort member to identify additional opportunities for learning including mentorships, individual training opportunities in their respective region, conferences, and site visits to other cohort members or other organizations.

We also see this as an opportunity to explore the challenges and opportunities that face youth-led organizations, particularly around issues of long-term sustainability and effective programming. We also hope that this space gives us the opportunity to explore best practices in supporting youth-led organizations and movements (even outside of the formal space) that might also inform our broader work beyond support for youth. For this reason we ask that all nominating programs or foundations commit some time and attention to the cohort so that we can create a space of learning among Open Society colleagues.

The Youth Exchange will cover all costs for the cohort including travel for participants of the cohort, development of training material as needed, and other to-be-determined costs as the program develops. We ask that Open Society programs/foundations only contribute the costs for staff to attend cohort meetings, although we can discuss this in a case-by-case basis as needed. The Youth Exchange will also have modest funds available through the cohort to support co-funded grants or other operational costs to the organizations in discussion with programs/foundations.

As a final note, if you do not have an organization that you would like to nominate, but would like to learn more about the cohort now or as it develops, please reach to Maryanne or Alex with questions.

Timeline for Nominations and Selections

April 15-May 15: Nominations Open

May 15-July 15: Changemakers Cohort is Selected (Includes Follow-up Conversations with Nominators)

Early August – Cohort announced to the network

September 12-14 – First Meeting of Changemakers Cohort in Istanbul

Criteria for Nomination

For Nominating Programs/Foundations

• Any national or regional foundation or thematic program may nominate an organization. Joint nominations between a foundation and a thematic program are highly encouraged.
• We ask that nominating programs and foundations maintain an active relationship with the organization that they are nominating through their time with the cohort. In the nomination form, we note some ways that you might propose engaging with the organization you nominate.

For Organizations

• We are seeking youth-led organizations that have a leader or group of organizers that is/are aged roughly between 15-35 years.
• Programs/foundations can nominate either a formally registered youth organization or a non-formal youth organization (as long as there is some structure/members of the organization who could attend cohort meetings).
• This year, the cohort will be global so there are no geographic restrictions.
• Ideally, organizations will have had a relationship of some sort (through either direct or indirect funding, consultations, etc.) with the nominating program/foundation for at least one year.
• 1-2 members of the organization must attend each cohort meeting.

The purpose of the cohort is to support the organization itself, and not individual leaders. We suggest that you consider this dynamic when deciding which organizations to nominate.

The Youth Exchange is excited to announce the Open Society Youth Fellowship. 

The Open Society Youth Fellowship supports young activists and organizers as thought leaders and allies in crafting solutions and new youth-focused approaches to open society challenges.

Youth Fellows should take advantage of the considerable intellectual and logistical resources of the Open Society Foundations and expect to contribute meaningfully to the Foundations’ thinking in return. While fellows will work outside of Open Society Foundations core offices, they will liaise with the Open Society Youth Exchange to identify opportunities for both in-person and virtual engagement with Open Society staff and partners. The Youth Exchange will work with each individual fellow to identify additional opportunities for the fellow to learn from and collaborate with staff and partners through site visits, speaking engagements, and other fora.

Fellows may produce a variety of work products, including publications, such as reports and blog posts; infographics and other visual content; innovative education and training resources and tools; the launch of new campaigns and organizations; and creation of artistic or cultural expression projects. They may also engage in activities such as hosting panel discussions, traveling to conferences, and presenting on their work in other public spaces.

Eligibility Criteria

All applicants should be under the age of 30. While we will consider applicants who are currently employed by a civil society organization or university, we will request additional information to confirm that the individual is acting on their own in regards to their proposed project, and that their current employer is flexible with their independent role as a Youth Fellow.

The Youth Exchange accepts proposals from anywhere in the world, with a particular interest in proposals from the global south. Applicants should possess a deep understanding of their particular field and a record of successful movement-building initiatives, innovative project management experience, and/or experience in research/tools development. Applicants must be proficient in spoken English.

Fellowship applications should relate to at least one of the following areas of work:

• youth mobilization and innovation in traditional human rights movements (i.e., the LGBTQ rights movement, disability rights, women’s rights, drug policy reform, etc.)
• youth participation and civic engagement particularly around elections
• youth-led movements
• youth-led work in the field of justice (for example, policing, pretrial detention, incarcerated youth, or alternative sentencing)
• youth tactics in advocacy and awareness raising (for example new media, arts activism, peer-to-peer networks, etc.) around human rights issues
• youth in closed or transitional societies

Ineligibility Criteria

Only individuals may apply. We will not accept proposals that are clearly on behalf of an NGO or other formal organization. Fellows may not use stipends to replace funding for activities or projects that a host organization is already implementing. Enrollment for degree or non-degree study at academic institutions, including dissertation research, and projects that include lobbying activities will not be funded.

Purpose and Priorities

Fellows will receive a stipend of $35,000–50,000 depending on experience and current income. The fellowship will also cover some travel and project costs related to the fellows’ work to be discussed. 

Applications will be reviewed by a selection committee comprised of Open Society Foundations staff. Reviewers consider whether the applicant’s background, track record, and depth of expertise give reason to believe that the project will be successfully completed and whether the applicant offers persuasive evidence that the fellowship project will significantly inform the public and the Open Society community.

Selection and Notification Cycle

Applications due: May 15, 2015

Applications review: May/June 2015

Applicants notified of their status: late June 2015

Short-listed applicants invited for an in-person, Skype, or telephone interview: by July 1, 2015

Fellows notified: late July 2015

Fellows announced: early August 2015

Guidelines

All interested applicants should complete the online application form and submit supporting materials for consideration. Applicants may submit a project proposal or other materials in a language other than English, as long as they also submit an English translation. Certified translations are strongly recommended.

Once the initial information has been entered, applicants receive login details and an ID number that allows them to make additions and revisions to the form until materials are submitted. The ID number should be quoted in any correspondence. The program strongly encourages applicants to submit only electronic supporting materials. However, if applicants have hard copy materials that they feel are essential to the evaluation of their project, they can list these at the end of the project proposal. Fellowship staff will reach out to applicants should it be necessary to review these materials.

Note: Only applicants without internet access may send an application by post. An application form is available in the Download Files section. All others must apply online. For more information or technical difficulties with the online application form, please contact the Youth Exchange at Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..  

The Fellowship is open to any young person (under 30) to apply directly following the instructions on the Open Society Foundations website.  Please distribute to grantees and other partners and as always, let us know if you have additional questions. http://www.opensocietyfoundations.org/grants/open-society-youth-fellowship-20150417

The last decade has seen a revolution in how citizens have adopted and use social media platforms (like Douban, Bebo, Habo, Sina Weibo , Facebook, hi5, Linkedin, LiveJournal, Myspace, Orkut, Qzone, Tagged, Twitter, Youtube, etc.) both as a virtual public gathering place where civic and political attitudes are expressed, discussed and debated, but also as the primary locus of public mobilisation and civic engagement. This virtual space is harnessed as a platform to articulate new forms of civic communities, voluntary action and public engagement through network practices.

Call for applications with details can be downloaded HERE.

Innovative Financing fot Education: Arguments, Options and Implications

Fond otvoreno društvo BiH poziva romske organizacije civilnog društva da apliciraju za podršku projektima u 2015. godini. Javni poziv je otvoren od 10.02.2015. do 15.05.2015. godine, do kada svi projekti moraju biti dostavljeni u Fond otvoreno društvo BiH.

Sve relevantne informacije o Javnom pozivu mogu se naći u dokumentu „Smjernice za aplikante – romske organizacije civilnog društva u okviru Javnog poziva za predaju projektnih prijedloga u sklopu Programa za Rome Fonda otvoreno društvo BiH“.

Napomena: Aplikacija i prateći dokumenti se dostavljaju isključivo elektronskim pute, tj. putem e-maila.

Fond otvoreno društvo BH poziva osnovne škole u Bosne i Hercegovini da prijave primjere dobrih praksi koje su razvili i koje realizuju u svojim sredinama. Cilj poziva je da se prikupe, promovišu i javnosti predstave inovativne i održive školske prakse kojima se unapređuje kvalitet osnovnog obrazovanja u BiH. Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine se u oblasti obrazovanja zalaže da svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje koje se zasniva na principima odgovornosti, jednakopravnosti i poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

U skladu s tim, u 2015. godini želimo afirmisati rad škola i prosvjetnih radnika koji:

• Promovišu pluralizam i društvenu pravdu
• Podstiču kreativnost, kritičko mišljenje i istraživanje kod djece
• Afirmišu i koriste različite nastavne procese i sredstva
• Demonstriraju efikasno uključivanje roditelja u nastavni proces i donošenje odluka u školi
• Uklanjaju prepreke koje bilo kojoj grupi učenika onemogućavaju da postignu puni obrazovni potencijal
• Podstiču suradnju između lokalnih zajednica i škola
• Podstiču učenike da razvijaju kompetencije i životne vještine potrebne za nastavak školovanja, građansko i društveno djelovanje

(Kriterije poziva možete preuzeti ovdje.)

Školama čiji projekti budu najbolje ocjenjeni od strane stručne komisije biće dodijeljene donacije u iznosu od 13.400 USD. Donacije su obezbijeđene za najboljih deset škola.

Projekte ne mogu prijaviti škole koje su bile izabrane među deset najboljih u 2014. godini.

Obrasce za prijavu možete preuzeti ovdje, a uredno popunjene prijave potrebno je poslati na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., putem koje možete dobiti i sve dodatne informacije o Pozivu.

Poziv je otvoren do 15. marta 2015. godine.

21.09.2014. u Potočarima, Srebrenica, otvoren je SENSE Dokumentacioni Centar u čijem finansiranju je učestvovao i Fond otvoreno Društvo BiH.

Centar je smješten u prostoru nekadašnje baze Holandskog bataljona, preko puta Memorijalnog centra.

Osnovna ideja osnivača, agencije SENSE s direktorom Mirkom Klarinom na čelu, jeste da se posjetiocima omogući uvid u sve dosadašnje procese vođene pred Haškim tribunalom, a koji se tiču zločina počinjenih u julu 1995-te godine nad srebreničkim civilima.

Centar je opremljen najmodernijim video i audio sistemima, kao i sveobuhvatnom bazom podataka u kojoj je moguće pretražiti sve civilne i vojne dokumente iz tog perioda, a koji su izvođeni kao dokazi pred Haškim tribunalom i iz kojih su vidljiva sva naređenja tadašnjeg vojnog vrha VRS.

Također, baza sadrži i preko 1000 sati video i audio zapisa sa suđenja za genocid u Srebrenici, rekonstrukcijama zločina, svjedočenjima žrtava i priznanjima izvršilaca zločina.

Kompletna arhiva centra sada je dostupna svim zainteresovanim licima, organizacijama i institucijama na jednom mjestu, a centar je već uspostavio saradnju sa Univerzitetom u Tuzli.

U organizaciji Razvojne agencije Eda, te uz finansijsku podršku FOD BiH, na Mrakovici je 19.06.2014.godine održano godišnje savjetovanje BiH načelnika i gradnočelnika. Tema ovogodišnjeg savjetovanja je bila "Odgovornost, solidarnost i otvorenost", a učesnici su pokušali da odgovore na pitanja:

1. Kako lokalne zajednice savladavaju aktuelne ekonomske probleme?
2. Šta mogu/trebaju da urade lokalne zajednice, viši nivoi vlasti i donatorska zajednica za vrijeme prirodne nepogode?
3. Kako lokalne budžete učiniti pristupačnijim i razumljivijim za građane?

Svi učesnici savjetovanja su se složili da su nedavne prirodne nepogode pokazale da pored principa odgovornosti i otvorenosti, princip solidarnosti postaje ključan u savladavanju posljedica ovakvih kriza na lokalnom nivou.

Zaključci savjetovanja 2014.godine:

• Odgovorno upravljanje se nedvosmisleno ostvaruje kroz otvoren stil upravljanja.
• Uključivanje građana i svih zainteresovanih subjekata je jedino rješenje za upravljanje krizama.
• Odgovorno vođenje i solidarno ponašanje lokalnih lidera naročito dobija na značaju u uslovima prirodnih nepogoda, kada postaje kritičan faktor uspješnog hvatanja u koštac sa nevoljama i rješavanja kriza.
• Protekle poplave i prošlogodišnji požari nedvosmisleno ukazuju na neophodnost korjenitog revidiranja postojećih sistemskih rješenja i uvođenje novih koja treba da se čvrsto temelje na iskustvima iz proteklog perioda. Prioritet treba da bude preventivno djelovanje.
• Neophodna je hitna revizija prostornih i drugih planova, posebno planova civilne zaštite, uz adekvatno opremanje i profesionalizaciju službi, stvaranjem dobro obučenih i opremljenih manjih jedinica, sposobnih da efikasno djeluju u različitim situacijama.
• Donatorska zajednica je dosta učinila, ali će naredni mjeseci biti ključni za dalje saniranje posljedica od poplava kroz različite projekte koji, uz hitnu sanaciju posljedica, treba da uključe i preventivno djelovanje na sprečavanju budućih katastrofa.
• Budžet za građane je alat koji pokazuje odgovornost i otvorenost lokalnog lidera i biće za početak implementiran u tri grada: Bijeljina, Tuzla i Zenica. U narednom periodu, koji će biti svakako težak, ovakav alat može unaprijediti saradnju građana i administracije te dovesti do unapređenja razvojnih rješenja u lokalnim zajednicama.

U Sarajevu je 09.06.2014.godine uz učešće predstavnika vlasti, javnih institucija, civilnog društva, medija i međunarodne zajednice u BiH, kao i međunarodnih eksperata, održana Konferencija o Partnerstvu za otvorenu vlast.

Cilj Konferencije bio je da promoviše članstvo Bosne i Hercegovine u multilateralnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast – Open Government Partnership (OGP), te preuzimanje obaveza u pogledu otvorenosti vlasti.

Ovaj skup je ponudio uvid u međunarodne standarde otvorenosti vlasti i komparativne prakse drugih zemalja koje već učestvuju u ovoj inicijativi, te omogućio diskusiju o izazovima i mogućnostima za BiH u odnosu na principe koje Partnerstvo promoviše. Više o samoj OGP inicijativi možete naći ovdje.

Konferenciju su organizovali Transparency International Bosne i Hercegovine, Fondacija CPI, Centar za društvena istraživanja Analitika i Centar za istraživačko novinarstvo – u partnerstvu sa Fondom otvoreno društvo Bosna i Hercegovina i regionalnim projektom “Zagovaranje za otvorenu vlast: pravo da znam u Jugoistočnoj Evropi”, finansiranim od strane Evropske unije.

Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini uputile su otvoreno pismo delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH protiv usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama BiH. Pismo možete vidjeti OVDJE, a amandmane OCD BiH možete vidjeti OVDJE.

Fond otvoreno društvo BiH je početom godine objavio poziv osnovnim školama da kandiduju inovativne i održive školske prakse kojima se unapređuje kvalitet osnovnog obrazovanja u BiH, unutar sljedećih područja:

• Pluralizam i društvena pravda
• Kreativnost, kritičko mišljenje i istraživanje
• Različita nastavna sredstva i procesi
• Uključivanje roditelja u nastavni proces i donošenje odluka u školi
• Uklanjanje prepreka za postizanje punog obrazovnog potencijala učenika
• Suradnja između lokalnih zajednica i škola
• Razvoj kompetencija i vještina za građansko i društveno djelovanje

Na Poziv se javilo 49 škola iz svih krajeva BiH, koje su poslale ukupno 91 primjer dobrih praksi.

Komisiju za izbor i selekciju najboljih praksi sačinjavali su: Dženana Husremović, članica Upravnog odbora FOD BH i profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Radmila Rangelov Jusović, izvršna direktorica COI Step by Step, Vesna Bajšanski-Agić, izvršna direktorica Fondacije Mozaik, i Namir Ibrahimović, profesor u OŠ Safet-beg Bašagić i član Redakcije časopisa Školegijum.

Sljedećih deset škola je proglašeno najboljima prema kriterijima obuhvatnosti, održivosti, inovativnosti i kvaliteta:

Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP) je multilateralna inicijativa koja treba da podstakne vlade država u cijelom svijetu da postanu transparentnije i otvorenije prema svojim građanima. Ovom partnerstvu do sada se pridružilo preko 60 zemalja svijeta, uključujući zemlje susjede BiH. Policy memo na temu da li i zašto BiH treba da pristupi ovoj inicijativi možete preuzeti OVDJE. FOD BiH podržava aktivnosti neformalne grupe organizacija civilnog društva koje zagovaraju pristupanje BiH OGP-u.

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) je, uz podršku Fonda Otvoreno društvo BiH, sačinio i peti Izvještaj o monitoringu Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014.) i pripadajućeg Akcionog plana. Samo 9,8% predviđenih mjera realizovano je u potpunosti, iako uskoro ističe period obuhvaćen Strategijom za borbu protiv korupcije...

Banja Luka, 14. januar 2014. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), uz podršku Fonda Otvoreno društvo BiH, sačinio je peti Izvještaj o monitoringu Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014.) i pripadajućeg Akcionog plana.

Rezultati monitoringa pokazuju da nakon više od četiri godine od usvajanja Strategije i pred istek roka njene primjene, od ukupnog broja planiranih mjera (81), samo je 8 mjera (9,8%) realizovano u potpunosti, 57 (70,4%) su samo djelimično realizovane, dok 16 mjera ( 19.8%) uopšte nije realizovano. Imajući u vidu da uskoro formalno završava period primjene Strategije, ovakvi rezultati nisu nimalo zadovoljavajući.

Tek u posljednjem izvještajnom periodu, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH je počela zapošljavati službenike, osiguravati tehničke uslove za funkcionisanje i preduzimati aktivnosti na ispunjavanju zakonom propisanih nadležnosti.

Problemi sa kojima se Agencija susretala od samog početka, negativno su se odrazili na nivo primjene Strategije, a nedavno usvojenim izmjenama Zakona o sukobu interesa BiH, predviđen je i rad ureda Komisije za odlučivanje o sukobu interesa pri Agenciji. Time je Agencija dobila obaveze iz oblasti sukoba interesa i zadatak da preuzme osam zaposlenih iz Odjela za sukob interesa Centralne izborne komisije BiH.

Nedostatak volje drugih institucija obuhvaćenih Strategijom ogleda se u kašnjenju institucija u provedbi obaveza propisanih Strategijom, nekonzistentnosti primjene na različitim nivoima vlasti, i kašnjenju od gotovo dvije godine u obezbjeđenju sredstava za rad Agencije. Time je sadašnja vlast pokazala da od samog usvajanja Strategije nije bilo istinske političke volje za njenom provedbom.

Ove godine završava period obuhvaćen Strategijom za borbu protiv korupcije, a nakon toga planirana je izrada nove. Na osnovu rezultata monitoringa i izvještaja koje su TI i FOD BiH objavljivali tokom četvorogodišnjeg perioda na koji se Strategija odnosi, osnovni zaključak je da je propuštena prilika koja se ukazala ovim strateškim dokumentom, te da Strategija za borbu protiv korupcije 2009-2014., predstavlja još jedan u nizu dokumenata koji nisu dali rezultate usljed potpunog nedostatka volje nosilaca vlasti i institucija za provođenje zakona.

Peti monitoring izvještaj implementacije AC Strategije BiH, januar 2014

Peta kvantificirana analiza provedbe Akcionog plana za borbu protiv korupcije (2009-2014)

Priručnik je namijenjen predstavnicima lokalnih samouprava, predsjednicima i članovima savjeta mjesnih zajednica, građanima i organizacijama civilnog društva s ciljem poboljšanja dijaloga, otvorenosti i odgovornosti predstavnika jedinica lokalne samouprave, ali i svih drugih aktera razvoja.

Predstavljen kao vrsta vodiča kroz lokalnu samoupravu, priručnik daje osnovne informacije o lokalnoj i mjesnoj samoupravi, nadležnostima koje lokalne samouprave imaju, te usklađenosti zakona lokalne samouprave sa entitetskim i kantonalnim zakonima. Također, u priručnik su ugrađene i smjernice za aktivno učešće građana u odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave, koje bi se trebale primjenjivati.

U drugom dijelu priručnika se nalaze prilozi sa praktičnim primjerima koji su bitni za primjenu predloženih rješenja, koja su prikazana u samom priručniku, a to su PLUS metodologija i Sažetak politike djelovanja koja se oslanja na istraživanje o zadovoljstvu građana javnim uslugama u općinama Tuzla i Živinice iz 2012. godine.

Priručnik je jedan od rezultata projekta koji je tokom 2013.godine uz podršku FOD BiH realizovala Vesta Tuzla.

Publikacija >>

Ovaj priručnik je koncipiran kao edukativno-zagovarački instrument s ciljem senzibiliziranja izabranih predstavnika kako bi se unaprijedili mehanizmi neposrednog učešća građana u kreiranju i implementaciji lokalnih politika. U fokusu pristupa koji promoviše ova brošura jeste unapređenje kvaliteta života građana u BiH opštinama kroz povećanje odgovornosti lokalnih vlasti za kvalitet i dostupnost javnih usluga na lokalnom nivou.

Priručnik je krerian u okviru projekta "Operacionalizacija PULS metodologije u cilju unapređenja neposredne komunikacije izabranih predstavnika i građana na lokalnom nivou", koji uz podršku FOD BiH realizuje razvojna agencija EDA Banja Luka. Publikacija je predstavljena i distribuirana lokalnim odbornicima u opštinama koje su bile uključene u projekat.

Elektronsku verziju priručnika možete preuzeti ovdje.

06. i 07.11.2013.godine u općinama Tuzla i Živinice održan je drugi krug panel diskusija o stepenu zadovoljstva građana javnim uslugama. S obzirom da je istraživanje o stepenu zadovoljstva građana pokazalo najveće nezadovoljstvo održavanjem zelenih površina, kulturom u odlaganju otpada i voluntarizmom u održavanju parkova i zelenih površina, obe panel diskusije su bile fokusirane na zaštitu okoline. U panel diskusijama su učešće uzeli predstavnici općinskih vlasti, pružaoca usluga, mjesnih zajednica i civilnog društva.

Kao rezultat diskusija pokrenuta je incijativa „Budimo odgovorni prema okolini u kojoj živimo“, koja treba neposredno da utiče na unapređenje javnih usluga u oblasti komunalne higijene i održavanja zelenih površina i parkova.

Pomenute aktivnosti realizuje udruženje građana “Vesta” Tuzla uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Više informacija možete dobiti ovdje: http://www.vesta.ba/bs/node/1420

Ko je odgovoran za kvalitet i dostupnost javnih usluga u Kantonu Sarajevo? Da li su i u kojoj mjeri građani Kantona Sarajevo zadovoljni javnim uslugama? Da li izabrane vlasti uvažavaju stavove i mišljenja građana o kvaliteti javnih usluga? Da li će usvajanje kantonalnog Zakona o lokalnoj samoupravi doprinijeti boljem kvalitetu života građana u Kantonu Sarajevo? Ova su pitanja bila povodom održavanja konferencije „Kako do kvallitetnijih lokalnih usluga“, koju je u okviru programa Lokalna uprava FOD BiH, organizirao Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI).

Konferenciji su prisustvovali i u diskusiji učestvovali predstavnici svih općina Kantona Sarajevo, predsjedavajući vijeća općina i zamjenici načelnika, rukovodioci službi, predstavnici resornih ministarstava, predstavnici organizacija civilnog društva, a od 35 zastupnika koliko ih ima u Skupštini Kantona Sarajevo, pozivu na konferenciju odazvao se zastupnik Eldar Čomor.

Na Konferencii su predstavljeni rezultati istraživanja zadovoljstva korisnika javnih usluga, koje je provedeno 2012. godine, koje je, u okviru 25 jedinica lokalne samouprave u BiH, obuhvatilo i šest općina u sastavu Kantona Sarajevo, gdje je anketirano 3.518 domaćinstava. Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Monitoring lokalnih usluga: organizacije civilnog društva (OCD), građani i lokalne vlasti zajedno do boljih usluga”, kojeg je inicirao i podržao Fond otvoreno društvo BiH.

Zaključci istraživanja su da su građani/ke u šest općina KS najzadovoljniji uslugama interneta, javne rasvjete, te primarne zdravstvene zaštite. Građani/ke su najnezadovoljniji javnim uslugama zelenila i parkova, javnog prevoza, socijalne zaštite, te uslugama koje se tiču lokalne putne infrastrukture.

U Kantonu Sarajevo još uvijek nije riješeno pitanje raspodjele nekih od ključnih nadležnosti između općina, Grada i Kantona Sarajevo. Kako bi se podigao kvalitet pružanja javnih usluga na lokalnom nivou, u raspravama o podjeli nadležnosti i modelu pružanja javnih usluga ne smiju preovladati institucionalni i stranački interesi, nego je potrebno voditi računa o principima efikasnosti, efektivnosti i jednakog pristupa svih građana javnim uslugama.

Ljiljana Ćehajić, pomoćnica ministrice pravde i uprave Kantona Sarajevo, govorila je o aktivnostima na usaglašavanju Zakona o lokalnoj samoupravi na kantonalnom nivou sa federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave. Pojasnila je da se problemi pri donošenju kantonalnog zakona sastoje od podjele nadležnosti između jedinica lokalne samouprave u sastavu Grada Sarajeva i utvrđivanja nadležnosti jedinica lokalne samouprave u komunalnoj oblasti u kojoj u KS postoje jedinstvene infrastrukture (voda, kanalizacija, grijanje...), koje ostaju u nadležnosti Kantona, mada po Zakonu o principima lokalne samouprave, ove nadležnosti pripadaju općinama. “Pored toga, Zakonom o lokalnoj samoupravi utvrđuju se nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su dosada bile u nadležnosti Kantona (npr. obrazovanje, parkovi, parkirališta...), pa će biti obaveza kantonalne vlasti da zakone iz tih oblasti usklade sa ovim zakonom, a nakon toga prenesu poslove i finansijska sredstva za njihovo obavljanje na jedinice lokalne samouprave.”
Na konferenciji je predstavljen i Centar 72 (www.centar72.ba), informacioni sistem razvijen u suradnji CPI-a i Općine Ilidža, koji će zvanično krenuti sa radom polovinom oktobra. U pitanju je alat koji građanima/kama treba pomoći da uspostave komunikaciju s Općinom Ilidža, te prijave određene probleme. Građanin/ka može prijaviti problem, odabrati službu, objasniti problem koji želi prijaviti, locirati ga na karti, uploadati sliku ili video, i poslati zahtjev. Općina potom ima 72 sata da reaguje i problemu dodijeli određeni status.

Nakon rasprave zadužen je organizator da formuliše zaključke i preporuke, te ih dostavi svim učesnicima u raspravi i zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Zaključci i preporuke konferencije

1. Potrebno je što prije donijeti novi Zakon o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo usaglašen sa Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH, kako bi se konačno utvrdile jasne nadležnosti općina, Grada i Kantona Sarajevo;
2. Zakon o pripadnosti javnih prihoda treba donijeti u što je moguće kraćem roku, nakon donošenja novog Zakona o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo;
3. Budući da pružanje usluga koje su građani ocijenili kao nezadovoljavajuće (javni prijevoz, opće stanje i održavanje zelenih površina i parkova, dostupnost dječijih igrališta i sportskih terena, održavanje lokalnih ulica i puteva, te dostupnost i pravednost socijalne zaštite) zavisi kako od novog kantonalnog zakona o lokalnoj samoupravi tako i od budućih sektorskih zakona, proces njihovog donošenja također treba ubrzati;
4. Kako bi se unaprijedio kvalitet pružanja javnih usluga na lokalnom nivou, u raspravama o podjeli nadležnosti i modelu pružanja javnih usluga ne bi trebali preovladati uski institucionalni i stranački interesi, već prije svega treba voditi računa o principima efikasnosti, efektivnosti i jednakosti (jednak pristup svih građana javnim uslugama);
5. U zakonskim i podzakonskim aktima potrebno je jasnije i detaljnije definisati standarde za isporuku usluga npr. održavanja zelenih površina, čišćenja na javnim površinama, javnog prijevoza i drugih javnih usluga kojima su građani nezadovoljni;
6. Također, potrebno je uvesti ili precizirati (ukoliko već postoje) odredbe zakonskog okvira koje se odnose na sankcioniranje u slučaju neadekvatnog pružanja usluga, kako bi se omogućilo da se pružaoci usluga mogu sankcionisati ne samo zbog eventualne obustave isporuke usluga, već i zbog neadekvatnih usluga;
7. Sistemski informisati građane o tome šta je u ovom trenutku nadležnost lokalnih vlasti, a šta će biti u nadležnosti lokalnih vlasti kasnije, nakon donošenja novog kantonalnog zakona i drugih sektorskih zakona od značaja za unapređenje kvaliteta usluga koje su građani tokom anketiranja ocijenili kao nezadovoljavajuće;
8. Također, kantonalne i lokalne vlasti moraju pristupiti sistemskom informisanju građana ne samo o tome ko je nadležan za isporuku usluga već i za nadzor nad uslugama, za sankcionisanje neisporučenih usluga ili za sankcionisanje prekršaja kao što su npr. narušavanje javne čistoće, uništavanje javnog dobra na dječijim igralištima i zelenim površinama, vozilima javnog prijevoza itd.;
9. Lokalne vlasti trebaju, u saradnji sa građanima i organizacijama civilnog društva, raditi na unapređenju kvaliteta i dostupnosti usluga sa kojima su građani nezadovoljni, a za šta i u sadašnjim zakonskim okvirima ima još dovoljno prostora;
10. Centar za zastupanje građanskih interesa uradit će analizu subjektivnih i objektivnih pokazatelja (ne)zadovoljstva građana javnim uslugama u šest općina u sastavu Kantona Sarajevo, na osnovu rezultata istraživanja iz 2012. godine, raspoloživih strateških dokumenata i dokumenata praktične politike, općinskog budžeta za tekuću i predhodnu godinu, te rezimea rasprave i zaključaka sa ove konferencije. Svrha izrade ove analize je da se utvrdi okvir za uspostavljanje dijaloga između lokalnih vlasti i građana u cilju unapređenja kvaliteta života građana u općinama Kantona Sarajevo, sa posebnim fokusom na mogućnost unapređenja usluga sa kojima građani ovih općina nisu zadovoljni;
    1. Analiza će biti štampana u formi brošure i dostavljena svim relevantnim akterima;
    2. Potrebno je koncept ispitivanja zadovoljstva građana javnim uslugama integrirati u operativne mehanizme općina, ili još bolje, sa stanovišta objektivnosti i neutralnosti, kroz sistemska rješenja viših nivoa vlasti.

 U diskusiji su učešće uzeli predstavnici općine Tuzla, javnih preduzeća-pružaoca usluga, vijećnici općinskog vijeća, predsjednici savjeta MZ i građani. Osnova ove rasprave su bili rezultati istraživanja o stepenu zadovoljstva građana općine Tuzla javnim uslugama, kao i mjere koje općina Tuzla namjerava preduzeti kako bi unaprijedila javne usluge.

Ova panel diskusija je jedna u nizu aktivnosti koje nvo Vesta Tuzla, uz podršku FOD BiH implementira sa ciljem povećanja odgovornosti lokalnih vlasti i poboljšanja kvaliteta života građana.
Detaljnije informacije o ovom događaju možete dobiti ovdje: http://www.vesta.ba/bs/node/1343.

Sarajevo, 13. juni 2013. – U Sarajevu je održana međunarodna konferencija o sudskoj zaštiti od diskriminacije u okviru Anti-diskriminacijskog programa (AD program) Fonda otvoreno društvo BiH. Da li se Zakon o zabrani diskriminacije usvojen prije četiri godine primjenjuje u BiH  i koliko efikasno, ključna su pitanja o kojima se raspravljalo na današnjoj konferenciji.

Sudska praksa u oblasti zaštite od diskriminacije iznimno je oskudna u BiH. Iako je diskriminacija najčešći oblik kršenja ljudskih prava u BiH, malo je onih koji se odlučuju pokrenuti tužbu. Vaša prava BiH trenutno pred sudovima vode 20 procesa na osnovu diskriminacije. Sudovi u BiH su do danas donijeli pravosnažnu presudu u 3 predmeta. U dva je diskriminacija pravosnažno presuđena , u jednom slučaju, tužba je odbačena kao neosnovana.

„Najčešće, slučajevi se odnose na oblast diskriminacije u oblasti zapošljavanja i radnog prava,  obrazovanja i  zdravstva, te mobinga.“ Rekao je na konferenciji Ahmet Salčin, pomoćnik direktora za pravna pitanja iz Vaša prava BiH.

Adrijana Hanušić, ekspertica za ljudska prava i autorica izvještaja Sudska zaštita od diskriminacije u BiH istakla je najznačajnije prepreke koje su identificirane istraživanjem sudske prakse o ovoj oblasti:
''Zakonske prepreke efikasnijoj zaštiti se prije svega odnose na rokove koji su propisani zakonom – rok za prijavu slučaja je godinu dana od kada se desio, dok je rok za naknadu štete od 3-5 mjeseci. To apsolutno nije u skladu sa EU standardima, kao ni praksom u regiji. Ovaj rok mora biti ili duži, ili se u potpunost ukinuti. Dalje, tu su i finansijske prepreke. Pravna pomoć dostupna građanima i građankama je ograničena, pa ukoliko žrtva nema dovoljno sredstava da angažuje stručnu pravnu pomoć, teško će se odlučiti da pokrene postupak. Nepoznavanje Zakona, njegovih mehanizama među samim građanima/kama je također veliki problem u primjeni Zakona. No, Zakon ne poznaje najbolje ni pravosudna zajednica – tužilaštva i sudije“. Hanušić dalje navodi da sudovi često pogrešno interpretiraju ključne inovacije u parničnom postupku za zaštitu od diskriminacije, poput prebacivanja tereta dokazivanja na tuženog, te se ne poštuje zakonom propisana hitnost potupka.

Učesnici konferencije prepoznaju strah i nepovjerenje prema institucijama kao jedan od razloga zašto se građani/ke ne odlučuju potražiti zaštitu od nadležnih institucija. 

''Javnost je često antagonistički raspoložena prema žrtvama diskriminacije, posebno jer su to obično pripadnici marginalizovanih/manjinskih grupa u društvu'', objašnjava Maxim Fertschman, predstavnik OSF Justice inicijative i jedan od panelista. Iznimno je važno da se, prije nego što se uopšte upuste u sudski proces, žrtvama diskriminacije omogući zaštita i podrška od samog početka, i tu je uloga nevladinog sektora od presudnog značaja,'' navodi on.

Uloga nevladinih organizacija u antidiskriminacijskom sudskom potupku je također analizirana i predstavljena u izvještaju Borisa Topića, jednog od paneliste i pravnog savjetnika Evropskog suda za ljudska prava. Neke od preporuka su da se nevladinim organizacijama omogući da zastupaju žrtve diskriminacije, kao i da im se omogući učešće u postupku u svojstvu ''prijatelja suda''.

Na kraju, ne treba zaboraviti da je zakon materija koju definiše – i mijenja – sama sudska praksa. ''U tom smislu, uvijek se može ići i korak dalje,'' napomenuo je tokom svog izlaganja Goran Selenec, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske. Video materijali (kadrovi sa konferencije  i izvjave učesnika) dostupni su na ftp://77.74.227.30/diskriminacija. Za pristup materijalima koristite log in podatke:

Username: media
Password: media123

Materijale prije preuzimanja možete pogledati na http://youtu.be/sD49QhsB7bI .

Za dodatne informacije o zaključcima konferencije kontaktirajte:

Mervan Miraščija

Koordinator pravnog programa

Open Society Fund Bosnia and Herzegovina

Marsala Tita 19., 71 000 Sarajevo

Phone/fax: + 387 33 444 488, Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

University of Arts in Belgrade in cooperation with the University Lyon 2 presents a joint MA programme in Cultural Policy and Management (Interculturalism and Mediation in the Balkans).Accredited by the University Lyon 2 and supported by a number of partner universities, professional organisations and guest experts across Europe, it attracts not only students from the Balkan region, but also those coming from Europe and across the world, who are drawn to challenges and who seek an innovative, stimulating and unique study environment. The course is taught in English and French and it has established highly praised international reputation.

Application deadlines:

• June application period: 20^th June 2013
• September application period: 19^th September 2013

Directors:     

• Milena Dragićević Šešić, PhD, University of Arts in Belgrade
• Jacques Bonniel, PhD, Université Lumière Lyon 2

University of Arts in Belgrade in cooperation with the University Lyon 2 presents a joint MA programme in Cultural Policy and Management (Interculturalism and Mediation in the Balkans). Accredited by the University Lyon 2 and supported by a number of partner universities, professional organisations and guest experts across Europe, it attracts not only students from the Balkan region, but also those coming from Europe and across the world, who are drawn to challenges and who seek an innovative, stimulating and unique study environment. The course is taught in English and French and it has established highly praised international reputation.

For its excellence in promotion of intercultural cooperation and mediating capacities of culture, the MA in Cultural Policy and Management has been named UNESCO Chair in 2004.

Dragan Klaić Fellowship for regional candidates:

Dragan Klaić Fellowship(student scholarship) is presented in memory of Prof. Dragan Klaić, PhD, theater scholar and cultural analyst. It is supported by the Open Society Foundations and the European Cultural Foundation.

In order to be taken into consideration for the Dragan Klaić Fellowship, nominations must be received together with application documents for the UNESCO Chair in Cultural Policy and Management program.

All regional candidates applying for the UNESCO Chair in Cultural Policy and Management program in both June and September application periods are eligible for the Fellowship consideration, however, the selection of candidates is conducted in September, when the list of accepted students is finalized.

For more information please:  

1. see this document,
2. visit: http://www.arts.bg.ac.rs/rektoraten/stud/?id=infobuduci
3. or contact the programme coordinator directly.

Please feel free to forward this information to any interested parties.

UNESCO Chair in Cultural Policy and Management

MA Interdisciplinary Study Program
University of Arts in Belgrade
Tel: +381 11 2624 281, Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

University of Arts in Belgrade
Kosancicev venac 29
11000 Belgrade
Serbia,www.arts.bg.ac.rs

„Kako do efikasne sudske zaštite od diskriminacije? BiH, regija, globalna iskustva“, Sarajevo, 13. juni 2013.

Fond otvoreno društvo BiH i Centar za društvena istraživanja Analitika najavljuju međunarodnu konferenciju o diskriminaciji koja će okupiti predstavnike bh. pravosuđa, međunarodne pravne eksperte i organizacije civilnog društva. U fokusu konferencije je analiza uloge sudova i  drugih aktera u nastojanju da se osigura Ustavom BiH zagarantovano pravo svakog pojedinca na zaštitu od diskriminacije. Konferencija će se održati u Sarajevu, u hotelu Bristol, 13. juna 2013.

Od 2009. godine u BiH je na snazi Zakon o zabrani diskriminacije. Iako odredbe Zakona donose bitne inovacije u zaštiti pojedinaca od diskriminacije pred sudovima, njihova primjena u praksi još nije na zadovoljavajućem nivou. Istraživanje Centra za društvena istraživanja Analitika pokazalo je, između ostalog, da u praksi sudovi često pogrešnointerpretirajuključne inovacije u parničnom postupku za zaštitu od diskriminacije poput prebacivanje tereta dokazivanja na tuženog te da se zakonom propisana hitnost anti - diskriminacijskog postupka u pravilu ne poštuje.

U fokusu najavljene konferencije upravo su lekcije naučene kroz prve predmete u ovoj oblasti u BiH, ključni problemi prepoznati do danas u procesuiranju diskriminacije te uloga sudova i drugih aktera koji učestvuju u postupku. Koje aspekte sudske zaštite od diskriminacije treba unaprijediti? Koji su izazovi dokazivanja diskriminacije u sudskom postupku i kako ih prevazići? Kakva je uloga pravobranilaca i nevladinih organizacija u zaštiti od diskriminacije? Mogu li nam koristiti iskustva zemalja regije i prakse međunarodnih institucija u ovoj oblasti? 

Na konferenciji će učestvovati eminentni stručnjaci teorije i prakse antidiskriminacijskog prava; predstavnici bh. pravosuđa, Evropskog suda za ljudska prava, te predstavnici regionalnih i  međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Konferencija je dio aktivnosti Anti-diskriminacijskog programa (AD program). AD program  povezuje partnere iz civilnog sektora koji se bave pitanjem zaštite ljudskih prava i borbom protiv diskriminacije, a cilj programa je da se postojeći pravni i zakonski okvir efektivnije iskoristi za prevenciju diskriminacije i zaštitu žrtava diskriminacije u BiH. Implementaciju programa podržava Fond otvoreno društvo BiH.

Napomene urednicima i urednicama:

• Konferencija je otvorena za medije. Formalno akreditovanje nije potrebno, ali ako želite pratiti cijelu konferenciju ohrabrujemo vas da najavite dolazak kako bismo vam obezbijedili mjesta.
• Program konferencije dostavljen je u prilogu ove poruke
• Sažetak policy izvještaja  Centra za društvena istraživanja Analitika „Sudska zaštita od diskriminacije u Bosni i Hercegovini: Analiza zakonskih rješenja i prakse u svjetlu prvih predmeta u ovoj oblasti“dostupan je na: http://bit.ly/13g39gt
• Informacije o AD programu  dostupne su na www.diskriminacija.ba

Za dodatne informacije o konferenciji kontaktirajte:

Mervan Miraščija

Koordinator pravnog programa

Open Society Fund Bosnia and Herzegovina

Marsala Tita 19., 71 000 Sarajevo

Phone/fax: + 387 33 444 488

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

Interaktivni centar znanja za lokalne lidere – „Edapedia“ je objavio publikaciju „Vodič za lokalne lidere“, namijenjenu novoizabranim načelnicima BiH opština. Osnovu za ovaj Vodič predstavljaju iskustva i savjeti kolega načelnika koji su već prošli slične probleme i kroz vlastitu praksu stekli veoma važna saznanja o izazovima, problemima i načinima njihovog rješavanja. Publikaciju možete preuzeti ovdje: http://www.edapedia.net/_Biblioteka/Biblioteka.aspx?ID=311.

Inicijativu Edapedia – interaktivni centar znanja za lokalne lidere realizuje Razvojna agencija Eda uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

23. 05. 2013.

Upozoravamo organizacije civilnog društva i građane iz cijele Bosne i Hercegovine da predložene odredbe izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, u suštini, predstavljaju uvod u usvajanje Zakona o zabrani pristupa informacijama u BiH.

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je na svojoj web stranici 10.05.2013. objavilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH i time ostavilo mogućnost da javnost dostavi svoje komentare na Prijedlog do 31.05.2013.

Analizom Prijedloga od strane više organizacija civilnog društva u BiH, utvrđeno je da predviđene izmjene Zakona idu na štetu ostvarivanju prava na informacije, donose krajnje ograničavajuće odredbe u pogledu informacija koje sadrže lične podatke, ukidaju test javnog interesa, te Zakon o slobodi pristupa informacijama u suštini pretvaraju u Zakon o zabrani pristupa informacijama.

Obzirom da se radi o osnovnom mehanizmu kojim se ostvaruje pravo na pristup informacijama, Prijedlog novog Zakona ovo pravo izuzetno ograničava uvođenjem principa automatizma, kojim se zabranjuje pristup svim informacijama koje sadrže lične podatke, osim u pogledu nekoliko izuzetaka. Ovakvo postupanje drastično se razlikuje od dosadašnjeg principa, kojim je dozvoljen pristup svim informacijama, osim u nekoliko izuzetaka, a i u tim slučajevima se morao provoditi test javnog interesa.

Na ovaj način, Zakon će zatvoriti put pristupu informacijama, a otvoriti dodatni put za korupciju koju će biti nemoguće dokazati ili uočiti na osnovu konkretnih dokumenata i podataka, a pod krinkom zaštite privatnosti pojedinaca.

Predstavnici civilnog društva, akademska zajednica i stručna javnost nisu bili pozvani, ni uključeni u radnu grupu koja je izradila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, te na ovaj način želimo dati svoje mišljenje o neprihvatljivosti ovakvog zakonskog prijedloga i pozvati institucije na rješavanje već odavno utvrđene problematike u bh. legislativi o slobodi pristupa informacijama, a na kojoj se dosad nije radilo – neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti, preporuke pooštravanja kaznenih odredbi i uspostavljanja nadzornih tijela za implementaciju Zakona.

Pozivamo sve predstavnike civilnog društva, kao i građane-pojedince da Ministarstvu pravde BiH dostave svoje mišljenje o Prijedlogu zakona do 31.05.2013. U nastavku se nalazi primjer dopisa, u koji možete unijeti vlastite podatke i dostaviti na e-mail adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Uz srdačne pozdrave, vaši:

• Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banja luka
• Centar za istraživačko novinarstvo
• Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine
• Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa
• Transparency International Bosne i Hercegovine
• U.G. Zašto ne, Sarajevo

Primjer dopisa organizacija civilnog društva i građana BiH za proces javnih konsultacija po Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama Ministarstvu pravde BiH

Centar za društvena istraživanja Analitika iz Sarajeva nedavno je predstavio publikaciju sa rezultatima istraživanja i prijedlozima rješenja problema propadanja javnih prostora u sarajevskim naseljima. Istraživanje i publikacija realizovali su uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Analitika, između ostaloga, propituje kako i zašto se događa propadanje stambenih objekata i javnih prostora; zašto u gradu ima tako mnogo ilegalnim parking prostora; zašto se ne održavaju zelene površine. Zašto se građani ne žale ili ne iniciraju određene aktivnosti radi popravljanja ovakvog stanja? Kako je moguće da pružaoci usluga ne obavljaju kvalitetno usluge koje su im dodijeljene od strane građana i vlasti? Zašto vlasti ne sankcionišu davaoce usluga zbog njihovog neuspjeha u pružanju usluga koje građani plaćaju?

Šta to omogućava ovim negativnim faktorima da ulaze u interakciju jedni s drugima i doprinose brzoj degradaciji urbanih susjedstava?

Detaljnije...

Uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, a u organizaciji Razvojne agencije „Eda“, u Tesliću je održano četvrto godišnje savjetovanje lokalnih lidera “Edapedija 2013”. Ove godine savjetovanje je bilo dizajnirano za novoizabrane gradonačelnike i načelnike BiH opština koji su na ove funkcije prvi put izabrani u oktobru 2012. godine. U skladu s tim, tema savjetovanja je bila „Širenje lokalnog liderstva kod novih gradonačelnika i načelnika opština“.

Tokom savjetovanja novoizabranim liderima je, između ostalog, predstavljena “PULS metodologija” za unapređenje neposredne komunikacije izabranih lokalnih zvaničnika i građana u BiH kroz ispitivanje zadovoljstva građana javnim uslugama, kao i sistem obuke za jedinice lokalne samouprave u BiH. Pored toga, učesnici savjetovanja su detaljno upoznati sa “Vodičem za lokalne lidere, planinare i ostale koji prkose sili gravitacije”, koji se bazira na konkretnim i praktičnim iskustvima (grado)načelnika koji bilježe više mandata u svojoj karijeri, pretočenim u sažeto i praktično štivo pojačano liderskim konceptima u svijetu.

“Edapedija 2013” je okupila preko 40 (grado)načelnika i njihovih bliskih saradnika, te predstavnike Saveza opština i gradova Republike Srpske i Saveza općina i gradova Federacije BiH.

U organizaciji Fonda otvoreno društvo BiH, a na Međunarodni dan Roma, 8. aprila, u galeriji JAVA u Sarajevu održana je promocija novog broja «Sarajevskih sveski» posvećenog romskoj poeziji u regionu. Na promociji se govorilo o važnosti uključivanja romskog stanovništva u društvenu zbilju, kao i o potrebi da se romskom jeziku da značaj na isti način na koji se on daje drugim jezicima.

Pored predstavnika međunarodnih institucija, uredništva i donatora, na promociji je govorila i pjesnikinja Hedina Tahirović-Sijerčić, koja je publici pročitala i nekoliko pjesama iz izbora.

Istom prilikom je predstavljena i Antologija romske poezije, kao i fotografije Almina Zrne, posvećene kampanji za obrazovanje romske djece.

U galeriji Java u Sarajevu (ul. M. Tita br. 21), 1. aprila je otvorena izložba fotografija Almina Zrne posvećena kampanji za obrazovanje Roma, a povodom Međunarodnog dana Roma (8. april). Organizator izložbe je Fond otvoreno društvo BiH, a fotografije su nastajale tokom zime 2012/2013. godine. Posjetioci izložbe će moći preuzeti i katalog izložbe u kojem su sadržane sve fotografije, koje se mogu dijeliti kao razglednice, kao i dijelovi reportaža posvećenih obrazovanju romske djece.

“Cilj nam je da javnost podsjetimo da su romska djeca prisutna u našem društvu, te da ljudi saznaju kako i s kojim poteškoćama se nose romska djeca da bi se obrazovala”, kazala je izvršna direktorica Fonda otvoreno društvo Dobrila Govedarica. Izložba će biti postavljena do 10. aprila. 

U Sarajevu je sredinom februara održana tribina na temu Muzeji, na drugi način koja je bila ujedno i prilika da se predstavi drugi štampani broj časopisa Puls demokratije, gdje su sadržani radovi mladih autora koji promišljaju savremeno bh. društvo. Tribina je održana u organizaciji zajednice neistomišljenika Puls demokratije, a javnosti su se predstavili učesnici i autori u zborniku i govorili su o mogućim rješenjima nagomilanih problema u Bosni i Hercegovini, odnosno o poziciji mladih ljudi u društvu.

Tako su izneseni zanimljivi prijedlozi kako bi mlađa populacija mogla doprinijeti kreiranju boljeg društva.

Drugi broj časopisa možete preuzeti ovdje, dok više o samoj zajednici možete pogledati ovdje.

Centar za zastupanje građanskih interesa je sproveo Open budget Survey (OBS), istraživanje budžetskih procesa u Bosni i Hercegovini po metodologiji International Budget Partnership-a (IBP), organizacije koja mjeri, rangira i objavljuje rang listu zemalja po kriteriju otvorenosti budžetskih procesa.

Ovim istraživanjem su obuhvaćeni državni nivo, entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni, ukupno 14 budžeta. Radi se o nezavisnom, uporednom i redovitom mjerenju budžetske transparentnosti i odgovornosti koje u saradnji sa organizacijom International Budget Partnership sprovode ekspertne organizacije i predstavnici civilnog društva u stotinu zemalja svijeta.

U Bosni i Hercegovini istraživanje sprovodi Centar za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI, u okviru programa transparentnost koji koordinira i podržava Fond otvoreno društvo BiH.

Prezentaciju istraživanja možete preuzeti ovdje, a detalje istraživanja možete naći na web stranici www.budzeti.ba

Pred Vama je novo zbirno izdanje Magazina za pravednije obrazovanje, broj 5. Kao što smo Vas navikli, i ovaj put pišemo o dobrim i lošim praksama u obrazovanju, otvaramo Vam oči i provociramo savjest.

I ovaj put čitajte reportaže, čudite se glupostima u udžbenicima i razmišljajte o mogućim promjenama...

Mislite i o seksualnom obrazovanju, i tražite ga. Preporučujemo Vam knjige i dajemo mnoštvo zanimljivih i provokativnih fotografija.

Čitajte. Ne stidite se. U hrabrosti je sreća. Pišite za Školegijum. I Vaš glas se daleko čuje.

Kao i svaki do sada, Školegijum je distribuiran na adrese svih osnovih i srednjih škola u BiH. Uzmite svoj primjerak. Tražite.

Čitajte i www.skolegijum.ba i nađite http://www.skolegijum.ba/static/pdf/5121fd7a2039a.pdf

Časopis Diskursi, za društvo, regiju i kulturu, doživio je svoj treći broj, a ovaj put se čitateljima predstavlja kroz tekstove iz temata Demokratija i kriza. Časopis je već prepoznat kao vrijedna regionalna činjenica, kao prostor na kojem se mogu čitati tekstovi, razmatranja, ideje i stavovi autora iz svih zamalja nastalih raspadom Jugoslavije.

U ovom broju, između ostalih, možete pročitati tekst Jasmine Husanović, koja propituje pitanja traume, identiteta i pomirenja, kao i rad Mile Lasića koji piše o ideji multikulturalizma na Zapadu i Balkanu.

Također, u ovom broju su i tekstovu Dražena Barbarića, Alme Jeftić, Nikole Kneževića, Žarka Papića, Srđana Puhala, idr.

Svojim trećim brojem, Diskursi su trasirali svoj put u biblioteke univerziteta i vrijedno su štivo u rukama studenata ovog govornog područja.

Pripremu i izdavanje časopisa pomaže Fond otvoreno društvo BiH.

Sredinom novembra u Sarajevu je u organizaciji Romskog informativnog centra Kali Sara održana konferencija «Standardizacija romskog jezika», kojoj je povod bila istoimena tek objavljena knjiga profesora Rajka Đurića iz Srbije.

Knjiga je tek jedan od pokušaja da se predstavi historija i gramatika romskog jezika, koja će poslužiti kako romskom tako i neromskom stanovništvu na ovom govornom području.

Na konferenciji su svoja iskustva predstavili stručnjaci iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Kosova i BiH. Naglasak je bio na tome da su romska kultura i jezik nezaobilazne činjenice i da im se treba posvetiti mnogo veća pažnja. Rečeno je da obrazovanje i mediji mogu biti ključni faktori u promociji prava romskog stanovništva, ali i prava svih marginaliziranih zajednica.

Izdavanje knjige i organizaciju konferencije podržali su UNICEF i Fond otvoreno društvo BiH.

U izdanju Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Asocijacije Alumni Centar za interdisciplinarne studije (ACIPS), a uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, krajem oktobra tekuće godine u Sarajevu je objavljena studija o segregaciji u obrazovanju Dvije škole pod jednim krovom.

Knjiga je sastavljena od priloga čiji autori ovom opštepoznatom fenomenu prilaze iz različitih perspektiva: antroploški, psihološki, istraživački, itd, a svaki od njih daje svoj doprinos u iznalaženju rješenja ovog problema, te ga osuđuju na različitim osnovama.

Predgovor za knjigu napisao je jedan od vodećih antropologa u Evropi Stef Jansen, a objavljeni su radovi Asima Mujkića, Meline Sadiković, Nejre Nune Čengić, Dženane Kalaš, Amara Numanovića, Dženane Alađuz, Adnana Mujkića.

Urednici studije su Saša Madacki i Mia Karamehić.

Knjiga je važan doprinos i vrijedan argument protiv obrazovnog sistema koji sve ove godine odobrava dvije škole pod jednim krovom.

Dana 26.10.2012. zvanično je završen projekat "Uređenje izletničke zone Kula i čišćenje dijela obala rijeka Sane i Une“ koji je, u sklopu programa MILP - radno-intenzivnog projekta u BiH, zajednički finansiran od strane Fonda otvoreno društvo BiH i opštine Novi Grad.

Poštovani/e,  

Ovom prilikom Opština Novi Grad u svoje ime, kao u ime izvođača radova KP ,,KOMUS“ Novi Grad, želi da izrazi svoje zadovoljstvo i zahvali se Fondu otvoreno društvo BiH za saradnju u Radno-intenzivnom projektu – MILP.

Prije svega, želimo da Vam se zahvalimo što ste omogućili implementaciju projekta ,,Uređenje izletničke zone "Kula" i čišćenje dijela obala rijeka Sane i Une, te prepoznali Opštinu Novi Grad kao relevantog partnera. Implementacija projekta je donijela višestruke koristi kako za direktne učesnike u projektu tako i za lokalnu zajednicu u cjelini. Ovdje, prije svega, mislimo na stvaranje uslova za privremeno zapošljavanje lica koja su se nalazila na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Novom Gradu. Na ovaj način je omogućeno sticanje prihoda za 30 lica u periodu od tri mjeseca.

Pored direktnog socijalnog efekta projekat je također omogućio i uređenje jednog izletišta u blizini grada, a koje se već pokazalo kao ,,pun pogodak“ jer se stanovnici našeg grada već uveliko koriste ovom lokacijom za odmor i rekreaciju. Projektom su također bile obuhvaćene i obale rijeke Une i Sane što je projektu dalo i ekološku dimenziju i putem kojeg su očišćene i uređene obale ove dvije rijeke i na taj način se ponovo obalama rijeka vratio stari sjaj, a sve na zadovoljstvo naših građana, prvenstveno ribolovaca i rekreativaca.   Komunalno preduzeće ,,KOMUS“ A.D. kao izvođač radova posebno ističe pozitivna iskustva u izvođenju radova kao i veliki interes zainteresovanih lica i angažovanih radnika na projektu, što je rezultiralo izuzetno kvalitetno urađenim poslom te pozitivnim reakcijama građana na izvedene radove.

Također, predstavnici izvođača radova izražavaju svoju žalost činjenicom da nisu u mogućnosti da izađu u susret željama angažovanih radnika i nastave saradnju s njima, odnosno omoguće stupanje u radni odnos. Iako su svi privremeno angažovani radnici posao obavljali krajnje profesionalno i odgovorno, predstavnici KOMUS-a naglašavaju da su se posebno istakli njih šestorica, i to četiri radnika tipa zidar/tesar, te dvoje poslovođa sa kojima namjeravaju da i u budućem periodu nastave saradnju.  

Još jednom, u ime Administrativne službe Opštine Novi Grad te u ime izvođača radova KP ,,KOMUS“ A.D., zahvaljujemo se na saradnji i ukazanom povjerenju te izražavamo iskrene nade da ćemo nastaviti saradnju na ovakvim i sličnim projektima.  

Saša Mirić

Samostalni stručni saradnik za razvoj, implementaciju i praćenje projekata

Opština Novi Grad         

Dragi učenici, nastavnici, roditelji, uposlenici škola, zavoda i ministarstva - imate priliku čitati novo zbirno izdanje Školegijuma. Ovaj put su ukoričeni tekstovi nastajali tokom drugog polugodišta školske 2011/2012. godine, a neki od njih su ovdje i prvi put objavljeni.

Možete pročitati kako je izgledao jedan čas istorije na brdu Žuč, šta nude web stranice ministarstava obrazovanja, kako nam je bilo u Kaknju, Kijevu i Srednjem…Objavljujemo i tekst o nacionalizmu u čitankama, a pišemo i o greškama u udžbenicima koje su promakle autorima, urednicima, recenzentima.

Tu je tekst pod nazivom “Biblija u nastavi književnosti”, kao i tekst o priznavanju diploma “Mobilnost na čekanju”.

Ukinuli smo i dvije škole pod jednim krovom, te smo objavili i naš doprinos polemici oko slučaja “Fatimir Alispahić”.

I u ovom broju “Slik&Slika” (zgodno za postera).

Opet smo u printanim medijima pronašli zanimljive, šokantne i inspirativne naslove iz oblasti obrazovanja, te napravili kolaže.

Ovaj put dajemo pregled recentnih razgovora, tekstova i knjiga o obrazovanju.

I sve to uz zanimljive i prepoznatljive ilustracije.

Kao i svaki do sada, i ovaj broj očekujte u Vašim školama, u Vašim kabinetima i Vašim domovima. Čitajte Školegijum! Ne dozvolite da savjest miruje!

Četvrti zbirni broj Školegijuma možete preuzeti ovdje.

P. S.

Iako smo dobili pismo u kojem nam se jasno poručuje da naredni broj ne šaljemo u Prijedor, u OŠ “Desanka Maksimović”, mi ćemo to opet uraditi jer nismo dobili odgovor na pitanje "ZAŠTO?". A pitali smo.

”Nacionalizam i obrazovanje: studija slučaja Bosna i Hercegovina” Midhata Kape jedan je od rijetkih istraživačkih radova koji daje pregled obrazovanja i školstva u Bosni i Hercegovini od doba osmanske okupacije do danas, pa je, uz sve druge pohvale, i zbog toga zaslužio da bude ukoričen i ponuđen kao nezaobilazna literatura budućim istraživačima.

Akcenat u radu stavljen je na period novije historije, odnosno na recentne politike unutar obrazovnog sistema, kao i na period koji im je prethodio. Istraživanje obuhvata odnose između ”obrazovanja za sve” i ovdašnjih etnonacionalističkih politika, te nudi modele kroz koje se taj odnos može prevazići.

Veliki broj nezaposlenih osoba sa evidencije lokalnog biroa rada u opštini Novi Grad izrazio je spremnost da bude privremeno radno angažovan kroz radno intenzivni projekat MILP, koji se finansira iz sredstava Kriznog Fonda. U saradnji sa JU Zavod za zapošljavanje biro Novi Grad, sačinjen je spisak od 70 lica koja mogu biti angažovana na realizaciji ovog projekta.

Projektom su obuhvaćeni uređenje izletničke zone „KULA“ i uređenje dijelova obala rijeka Sane i Une. Projektom će biti ostvarena 13.154 radna sata kroz privremeno radno angažovanje osoba sa evidencije lokalnog biroa rada, čime će 51.340 KM biti upotrijebljeno za privremeno angažovanje radne snage.

Planirano je da se projekat realizuje u periodu od dva mjeseca. Ukupna vrijednost projekta iznosi 99.416,50 KM, od čega je 76.474,23 KM obezbijedio Fond otvoreno društvo BiH, dok je opština Novi Grad obezbijedila 22.942,27 KM.

Predstavnici Fonda otvoreno društvo BiH, općine Kalesija i izvođača radova (d.o.o. “KUWing”, Kalesija) potpisali su ugovor o realizaciji radno-intenzivnog projekta, čija je osnovna svrha da u relativno kratkom vremenu omogući privremeno radno angažovanje i stvaranje dohotka za osobe sa evidencije lokalnog biroa za zapošljavanje, koje su najviše izložene negativnim uticajima ekonomske krize.

Projektom će biti obuhvaćeno uređenje izletišta ’’Grabik’’ Kalesija i prokres puta za Zelinu. Kroz ovaj projekat treba biti ostvareno 12.500 radnih sati kroz privremeno radno angažovanje osoba sa evidencije lokalnog biroa rada, čime će 52.000 KM biti upotrijebljeno za privremeno angažovanje radne snage. Planirano je da se projekat realizuje u periodu od dva mjeseca.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 108.649,90 KM, od čega je 82.709,13 KM obezbijedio Fond otvoreno društvo BiH, dok je općina Kalesija obezbijedila 25.940,77 KM.

Projekat u općini Kalesija se finansira iz sredstava Fonda za hitne namjene Fonda otvoreno društvo BiH. Općina Kalesija je, uz još 19 BiH općina identifikovana kao korisnik sredstava ovog Fonda, s obzirom na visok nivo nezaposlenosti i nizak nivo privrednih aktivnosti.

Upravni odbor FOD BiH je odobrio finansiranje radno intenzivnog projekta u opštini Višegrad, koji treba da omogući privremeno radno angažovanje za oko 40 nezaposlenih osoba sa evidencije lokalnog biroa rada. Projekat se treba realizovati u periodu od dva mjeseca, a finansira se iz sredstava Kriznog Fonda i budžeta opštine. Više informacija je dostupno ovdje.

Predstavnici Fonda otvoreno društvo BiH i općine Čelić potpisali su ugovor o realizaciji radno-intenzivnog projekta u općini Čelić.

Projekat obuhvata izvođenje sljedećih radova na nekoliko lokacija:

• uređenje pješačke staze “Šarena meraja-Begova voda-Humačko jezero”, i
• izgradnja mosta na rijeci Šibošnici, uređenje obale rijeke Šibošnice i platoa Šarene meraje.

Vrijednost projekta je 48.895 KM, od čega je FOD BiH iz sredstava Kriznog Fonda obezbijedio 37.758,44 KM, dok je općina Čelić iz vlastitog budžeta osigurala 11.226,56 KM. Kroz ovaj projekat će biti obezbijeđeno privremeno radno angažovanje za 20 nezaposlenih osoba sa evidencije lokalnog biroa rada, u trajanju od 45 dana. Izvođač radova je lokalna NVO “UNITED” Vražići-Čelić.

Predstavnici Fonda otvoreno društvo BiH i općine Prozor-Rama su 13.06.2012.godine izvršili zvaničnu primopredaju dva radno-intenzivna projekta, kojima je omogućeno privremeno radno angažovanje za 42 nezaposlene osobe, registrovane na lokalnom birou rada. Oba projekta su finansirana iz sredstava Kroznog Fonda i općinskog samodoprinosa. Više informacija možete naći na http://www.prozor-rama.org/press-764-Ureden_park_u_Prozoru.aspx#id=tag .

A “Policy Development Fellowship Program" has been launched by the Open Society Fund BiH (OSF) in 2004. The main goal of the Policy Development Fellowship Program is to improve BH policy research and dialogue and to contribute to the development of a sound policy-making culture based on informative and empirically grounded policy options.

In 2012, OSF BH will support research within the following policy topics:

• Cultural practices/policies and social change in Bosnia and Herzegovina

Philosopher Theodor Adorno wrote that ”culture suffers damage when it is planned and administrated, when it is left to itself, however, everything cultural threatens not only to lose its possibilities of effect, but its very existence as well.” The recent crisis of major cultural institutions in Bosnia and Herzegovina is the last but not the least evidence of marginalization of arts and culture in public policies at all levels of government.
This policy topic encompass wide areas of enquiry: What standards and principles have governed public policies and practices in the field of arts and culture and what should be changed? What are the most appropriate public funding models for arts and culture? Is there any capacity to foster creative industries or cultural tourism? What role can culture play in reintegration of the country and does anybody care?

• Gender equality in Bosnia and Herzegovina – In matter and manner

Despite the existence of the relatively progressive legal framework in the field of promoting and protecting women's human rights that is in effect for several years now in Bosnia and Herzegovina, discrimination against women in different spheres is widespread. To mention but a few: women in BiH do not have equal opportunities to participate and are underrepresented in political decision-making within the legislative, executive and judicial authorities; women’s access to the labor market is limited and consequently they make the most of the unemployed population; the recent OSCE monitoring report on sentencing in domestic violence criminal proceedings revealed low capacity of judiciary to protect victims of violence let alone to contribute to preventing domestic violence.
What policies should be employed in order to strengthen gender equality and reduce gender based discrimination beyond the pure norm?

Full text of the Call for Applications is available here.

The deadline for submitting applications is April 20, 2012.

Analiza Nastavnog plana i programa za devetogodišnje obrazovanje u Kantonu Sarajevo, analiza sadržaja udžbenika, reportaže iz škola u Blagaju i Doboju, satira i fotokritika, crteži i crtice iz školske prakse, sve to možete pročitati u novom, trećem, zbirnom izdanju Dvolista za pravednije obrazovanje Školegijum (prvo polugodište 2011/2012).

Tekstovi u ovom izdanju zapravo su odabrani prilozi koji su se u prvoj polovici tekuće školske godine pojavili na Onlistu za školsku praksu www.skolegijum.ba, te predstavljaju nastavak dosadašnjeg rada redakcije i saradnika, s idejom da se ukaže na loše i dobre prakse obrazovnog procesa.

Novi Školegijum, između ostaloga, donosi i pregled novinskih vijesti koje se tiču obrazovanja, kao i izbor tekstova iz Zbornika radova “Škola koju volim”.

Kao i svako do sada, i ovo izdanje je distrubirano na adrese svih osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini, kao i na adrese svih nevladinih i državnih institucija koje se bave obrazovnim politikama.

PDF izdanje možete preuzeti ovdje, a ranija izdanja na ovom linku.

Početkom aprila otpočelo je sprovođenje ankete/istraživanja stepena zadovoljstva građana javnim uslugama na lokalnom nivou u 25 bh. opština. Anketa/istraživanje se realizuje u okviru projekta „Monitoring javnih usluga na lokalnom nivou – građani i lokalna vlast zajedno do boljih usluga“, koji je pokrenuo i podržava Fond otvoreno društvo BiH.

Osnovni cilj ovog projekta je povećanje odgovornosti i efikasnosti lokalnih vlasti u BiH u pružanju javnih usluga i zadovoljenju stvarnih potreba građana. Projekat se realizuje u partnerstvu sa razvojnom agencijom Eda – Banja Luka, Centrom za promociju civilnog društva – Sarajevo, Centrom za menadžment, razvoj i planiranje – Doboj i Agencijom lokalne demokratije – Mostar. Projektom je planirano ispitivanje stepena zadovoljstva građana, kvalitetom i dostupnošću javnih usluga na lokalnom nivou u sljedećih 25 BiH opština: Novo Sarajevo, Centar, Novi Grad, Ilidža, Stari Grad, Vogošća, Brčko, Zenica, Visoko, Srebrenik, Živinice, Bosanska Krupa, Tuzla, Zvornik, Travnik, Prijedor, Teslić, Derventa, Modriča, Maglaj, Gračanica, Šamac, Mostar, Konjic i Jablanica.

Ovo ispitivanje će se izvršiti prema metodologiji „PULS – Poboljšanje usluga lokalne samouprave“, posebno razvijenoj za ove namjene. Rezultati ispitivanja će biti prezentirani javnosti i donosiocima odluka kako bi se pokrenula javna debata i unaprijedio proces kreiranja javnih politika na lokalnom nivou usmjerenih na poboljšanje kvaliteta života građana.

Puls demokratije podrazumijeva tekstove mladih autora koji na drugačiji način promišljaju aktuelnosti u društvu, te daju drugačiju sliku stanja. Pod sloganom “zajednica neistomišljenika”, Puls od ove godine izlazi i u printanoj verziji, jednom mjesečno, kao dodatak reviji “Gracija”.

Prvi, martovski broj, posvećen je rediteljskom prvijencu Angeline Jolie, “U zemlji krvi i meda”, o kojem, na različite načine i iz različitih uglova, govore mladi ljudi uz napomenu da je njihova pažnja usmjerena na reakcije koje je ovaj film izazvao u regionu.

Tako se na jednom mjestu pojavljuju tekstovi koji problematiziraju pitanje traume u umjetnosti, kao i tekstovi s osvrtom na dnevno-politička pitanja.

Printanim izdanjem, ali i svojim dosadašnjim radom, Puls demokratije otvara prostor mladim ljudima koji daju komentar na društvenu svakodnevnicu.

Svi tekstovi Pulsa demokratije dostupni su na http://puls.osfbih.org.ba.

Projekat „Uređenje korita rijeka Gomjenice, Miloševice, Puharske i kanala Berek u opštini Prijedor“, o čijoj je realizaciji danas potpisan ugovor, predviđa radno angažovanje 60 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Ugovor o realizaciji projekta koji će trajati 60 dana i čija je vrijednost 126.084 KM, u Prijedoru su potpisali predstavnici Fonda otvoreno društvo BiH, prijedorske opštine i izvođača radova građevinskog preduzeća „Unijat M“.

Načelnik opštine Prijedor Marko Pavić rekao je da je projekat predviđen Strategijom razvoja opštine kako bi se prevazišli negativni efekti ekonomske krize i ublažio najveći problem – nezaposlenost. „Opština u projektu učestvuje sa 30.000 KM. Za nas su značajna dva aspekta projekta – jednom broju nezaposlenih Prijedorčana biće omogućeno da steknu dohodak, a s druge strane svi stanovnici koji žive pored vodotoka dobiće zdraviju i čistiju sredinu s obzirom na to da svi ovi vodotoci prolaze kroz centar grada“, naglasio je Pavić.

Projekat je definisan u saradnji sa opštinom, Centrom za socijalni rad i Fondom za zapošljavanje koji su pomogli da budu identifikovane osobe sa biroa kojima je ovakva vrsta privremenog radnog angažovanja najpotrebnija. Privremenim radnim angažovanjem osoba sa evidencije opštinskog Biroa za zapošljavanje biće ostvarena 22.103 radna časa. Na ime angažovanja radne snage biće isplaćeno 86.200 KM od ukupne vrijednosti projekta.

Prijedor je, uz još 19 opština u BiH, identifikovan kao korisnik sredstava Fonda otvoreno društvo BiH, s obzirom na visok nivo nezaposlenosti i relativno nizak nivo privrednih aktivnosti. 

“Krenuli smo u projekat, a sada smo nezaobilazna činjenica, počeli smo s idejom o regionalnom časopisu, a sada smo najtraženiji i najkvalitetniji regionalni časopis”, rekla je Vojka Smiljanić-Đikić, izvršma urednica časopisa Sarajevske sveske povodom promocije novog i obilježavanja desetogodišnjice od objavljivanja prvog broja.

O projektu, njegovom razvoju i postignućima govorili su članovi Redakcije Zdravko Grebo, Enver Kazaz, Senadin Musabegović, Marko Vešović i Boro Kontić, podvlačeći važnost projekta, kako za akademsku zajednicu, tako i za društvo u cjelini, uključujući sve njegove aktere.

“U početku je bilo naporno. Radili smo bez širokog kruga saradnika, autora, bez konstantne podrške, ali smo uspjeli i sada smo svjesni kvaliteta, težine ideja i važnosti tekstova”, nastavila je Smiljanić-Đikić, koja se zahvalila svim partnerima, donatorima i autorima, bez kojih časopis ne bi pretrpio deset godina izlaženja.

Sarajevske sveske su u javnosti prisutne, između ostaloga, i uz stalnu podršku Fonda otvoreno društvo BiH, u čije je ime prisutne pozdravila i izvršna direktorica Dobrila Govedarica, koja je, također, naglasila važnost ovog časopisa u kontekstu raspada Jugoslavije i formiranju novih ideja i mreže saradnika na nivou regije.

Postignuća Sarajevskih sveski pozdravili su i ambasador Kraljevine Švedske u BiH Bose Hedberg, šef Misije OSCE-a u BiH Fletcher Burton, predstavnica Delegacije EU i EUSR-a u BiH Natalia Dianiskova.

Posljednji broj Sarajevskih sveski je ujedno i dvobroj (35, 36), a tematizira psovku kao jezički, društveni i psihološki fenomen.

Usljed vanredne situacije izazvane obilnim snježnim padavinama, Fond otvoreno društvo BiH je odlučio pomoći ugroženim romskim obiteljima. U Živinicama je za 92 romske porodice distribuirano 2.200 kilograma brašna, 90 litara ulja, šećer, sol, tjestenine, kvasac, riža, itd.

Za nesposobne i nepokretne podijeljen je pribor za njegu, dok su za starije i djecu kupljeni lijekovi. Akcije će se u narednom periodu provesti još u romskim zajednicama u Kiseljaku kod Tuzle (za 33 romske obitelji), Mosniku (26), Crvenim Njivama (20), Tuzli (40), Gradačcu (30), Poljicama kod Lukavca (27), Olanovici kod Kalesije (15), Omerovićima kod Kladnja (10), Ćeliću (10) i Banovićima za 15 romskih obitelji.

Pomoć je izvedena u saradnji sa liderima romskih udruženja iz svih općina Tuzlanskog kantona. Na račun marketa BINGO D.O.O. je uplačeno 8.986 KM, dok je isti odobrio besplatan prevoz do dogovorenih lokacija u svim općinama gdje žive Romi. Sredstva su obezbijeđena iz Kriznog fonda.

Edukativni televizijski serijal “Čiji su anđeli”, realiziran od strane Genesis Project-a iz Banja Luke, a uz finansijsku podršku Fonda otvoreno društvo BiH, uvršten je u program 25. festivala edukativnog dječijeg televizijskog programa “PRIX JEUNESSE INTERNATIONAL” iz Minhena

Serijal je okarakterisan kao “izvrstan televizijski proizvod za djecu”, te će biti prezentiran u katalogu “Quality in Children's TV Worldwide 2011/2012”.

Serijal je nedavno premijerno prikazan na domaćim tv stanicama, a osim što će biti emitovan u Minhenu, na Festival su pozvani i predstavnici Genesis Project-a iz Banja Luke, kao i učesnici u projektu.

Serijal “Čiji su anđeli” pokrenut je s ciljem da se mlađim gledaocima ponudi kvalitetan sadržaj, edukativnog karaktera, a osmišljen je kao film u kojem dvoje mladih ljudi pokušava odgovoriti na pitanje “čiji su anđeli”. U traganju za odgovorom susreću dvojicu naučnika koji ih, citirajući enciklopedije i naučna djela, upućuje na odgovor. Tako se, iz epizode u epizodu, upoznaju religijske kulture u BiH, te se poziva na kategorije morala, dobra i odgovornosti.

Poziv na “Prix Jeunesse International” festival je pravi pokazatelj da je serijal uspio i da je mladim gledaocima ponudio alternativu na domaćim tv stanicima.

Analiza koja slijedi predstavlja prvi, tekstualno najintenzivniji, dio projekta «Kreiranje strategije razvoja lokalne uprave i samouprave u Bosni i Hercegovini od strane ključnih domaćih aktera».

Ovaj projekat, započet krajem 2004. godine, nastoji da ostvari sljedeće ciljeve:

• Postavljanje kompleksa pitanja razvoja lokalne uprave i samouprave među prioritetna pitanja reforme javne uprave u BiH;
• Kreiranje nedostajuće cjelovite, sistemski zasnovane i opšteprihvaćene strategije razvoja lokalne uprave i samouprave u BiH;
• Stvaranje vodećeg jezgra ključnih domaćih aktera (vodećih opštinskih uprava, nevladinih organizacija, domaćih praktičara i stručnjaka koji već prednjače u uvođenju principa dobre uprave) kao ključne snage za kreaciju i implementaciju strategije;
• Uspostavljanje kvalitativno novog pristupa u politici i praksi kreiranja rješenja za lokalni nivo u BiH ("bottom up" umjesto "top-down").

Poseban cilj je osiguranje zvaničnog prihvatanja tako razvijene strategije od strane relevantnih domaćih i međunarodnih institucija. Analiza stanja lokalne uprave i samouprave u BiH je, iz perspektive projekta, prvi važan, bolje rečeno temeljni, dokument u nizu. Odmah nakon nje i iz nje, izvodi se SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji za razvoj lokalne uprave u BiH), kao most između sadašnjeg i željenog stanja. Na SWOT analizi izgradiće se strateški plan razvoja lokalne uprave i samouprave u BiH, sa vizijom razvoja i misijom, strateškim i operativnim ciljevima, te programima i projektima čija konsistentna implementacija treba da dovede do ostvarivanja zacrtanih strateških ciljeva i vizije razvoja.

Potom će strateški plan biti pretočen u plan implementacije sa akcionim planom. Konačno, posebno će biti razvijen plan javnog zagovaranja i promocije strategije.

Da pregledate/preuzmete analizu, kliknite ovdje.

U Zagrebu je u četvrtak (30. juna) održan regionalni seminar Obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava u regiji: od teorije do prakse, uz organizaciju Centra za ljudska prava iz Zagreba i East East programa Fonda otvoreno društvo BiH.

Učesnici seminara bili su predstavnici nadležnih ministarstava obrazovanja, agencija, organizacija civilnog društva zemalja u regiji, kao i stručnjaci u području obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava.

Uvodni dio seminara bio je rezervisan za učesnike koji su dali kratak pregled stanja u zemljama regiona, dok je drugi dio bio otvoren za tematske rasprave, diskusiju i zajedničke preporuke.

Istraživanje prof. dr. Vedrane Spajić Vrkas Znanje, stavovi o obrazovanju za građanstvo i politička kultura srednjoškolaca u BiH, Hrvatskoj i Srbiji dalo je potvrdu da predmet “Građansko obrazovanje i ljudska prava” najbolji tretman ima u BiH, gdje se u obrazovnom sistemu sprovodi desetak godina, dok je interes za ovu oblast najmanji u Hrvatskoj. O tom problemu govorila je i načelnica Odjela Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Marija Ivanković, koja je podvukla kako će ovaj predmet od septembra biti obavezan i u Hrvatskoj.

Na seminaru su govorile i Enesa Kadić (šefica Divizije za obrazovanje manjina, Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije, Kosovo), Emina Bužinkić (predsjednica Mreže mladih Hrvatske), Radmila Gošović (Grupa Most, Srbija), kao i Sasho Alushevski (Centar za ljudska prava i razrješenje konflikata, Makedonija), Iva Zenezerović (CMS, Hrvatska), Vesna Ilić (Udruženje za razvoj građanskog vaspitanja i obrazovanja za demokratiju, Srbija), Sedžida Hadžić (Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS, BiH), te Ljupka Noveska i Katerina Mitrevska (Mladinski obrazovni forum, Makedonija).

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva institucija, organizacija civilnoga društva te akademske zajednice u području rada na obrazovanju za demokratsko građanstvo (ODG), na seminaru je predloženo nekoliko zaključaka, koji bi mogli pospješiti građansko obrazovanje i učenje o ljudskim pravima u zemljama regije:

• Uvođenje ODG-a mora biti kontinuirani, strateški i dugoročni cilj svih vlada, u skladu sa međunarodnim obavezama i preporukama;
• Uvođenje ODG na sve razine obrazovanja, čime bi se spriječili razni oblici diskriminacije i kršenja ljudskih prava;
• Pri uvođenju ODG-a u obrazovni kurikulum treba osigurati principe koji će garantirati uspješnost izvođenja nastave, a oni se odnose na sveobuhvatnost procesa, odnosno na postupnost koja će doprinijeti stručnom usavršavanju
• Uspješno uvođenje ovih sadržaja ne može se ostvariti bez osiguranja dodiplomskog obrazovanja iz ove oblasti, te kontinuirane mentorske potpore nastavnicima i stručnom osobolju.

Seminar je umnogome potvrdio važnost uvođenja ovog predmeta u škole, a učesnici su imali priliku razmijeniti iskustva i upoznati se sa stanjem u zemljama regiona.

U proteklih pet mjeseci Radna grupa formirana od Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo izvršila je Analizu Nastavnih planova i programa za devetogodišnje osnovno obrazovanje koji su razvijeni u procesu reforme i uvođenja nove odgojno-obrazovne koncepcije. Cilj Analize je bio utvrditi da li su i u kojem obimu principi i ciljevi iz reformskih dokumenata pretočeni u konkretne sadržaje, programske zahtjeve i zadatke u NPP-ima.

Nalazi analize su poslani na adrese svih osnovnih škola u Kantonu Sarajevu, što je zapravo i poziv na četrdesetodnevnu javnu raspravu.  Kao uzorak je odabran po jedan razred iz svake trijade (III, VI i VIII), pri čemu je analizirana cjelovita organizacija i struktura NPP-a, uvođenje kurikularnog pristupa, odgojno-obrazovnih oblasti i razvojnih ciklusa, kao i uvažavanje pedagoških principa savremenog odgojno-obrazovnog sistema i nastavne prakse.

Rezultati analize su pokazali da je reforma provedena samo formalno uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja podjeljenog u tri ciklusa. Suštinski, NPP je zadržao sve karakteristike tradicionalnog programa sa krajnje preskriptivnim sadržajima koji su odvojeni u zasebne predmete i sa dominantno frontalnom metodom rada. Kao takav on ne odgovara ni potrebama bosanskohercegovačkog društva ni specifičnim obrazovnim potrebama djeteta.

Zaključci i preporuke proizašle iz Analize ukazuju na potrebu za restuktuiranjem NPP-a, odnosno izradu novog, savremenog kurikuluma organizovanog kroz trijade i utemeljnog na ishodima učenja.  To prvenstveno znači kreiranje jedinstvenog Okvirnog kurikuluma u kome bi bili definisani svi bitni elementi obrazovnog sistema i koji bi poslužio kao osnova za izradu zajedničkih jezgri, programa za pojedina nastavna područja, kao i školskog i razrednog kurikuluma.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Nadamo se da ćete svojim učešćem u raspravi doprinijeti boljem, efikasnijem i bržem rješavanju problema.

Svoje primjedbe, odgovore, reakcije i prijedloge možete poslati na e-mail adrese:

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

U periodu između 2. aprila i 10. maja 2011. godine FOD BiH je, u skladu sa Strategijom za Program obrazovanja 2011/12, objavio Javni poziv za projekte usmjerene na unapređenje obrazovnog procesa na svim nivoima obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Pri tome je prednost data projektima koji kritički preispituju vrijednosti i ciljeve u obrazovanju, i koji su usmjereni na unapređenje obrazovne politike, strateških dokumenata i akcionih planova.

Također, prednost imaju projekti koje zajednički realizuju dvije ili više organizacija na ostvarivanju sljedećih specifičnih ciljeva:

• Unapređenje odgojno-obrazovne prakse, nastavnih metoda, planova i programa
• Uklanjanje različitih oblika diskriminacije
• Jačanje odgovornosti i transparentnosti u obrazovnom sistemu

U okviru predviđenog vremena su se na poziv prijavile 142 organizacije civilnog društva, javne ustanove, institucije i privatne kompanije.

U tabeli koju možete preuzeti ovdje, navedeni su projekti koji su odobreni od strane Upravnog odbora FOD BH 26. maja 2011. godine u skladu sa sljedećim kriterijima:

1. RELEVANTNOST: Procjena potrebe za projektom
2. METODOLOGIJA: Koherentnost cjelokupne akcije koja se namjerava poduzeti
3. BUDŽET: Procjena efikasnosti

U Sarajevu je nedavno izašao prvi broj časopisa “Diskursi – društvo, religija, kultura”, čije su objavljivanje finansijski podržali Fond otvoreno društvo BiH i Ambasada kraljevine Norveške u Sarajevu. Časopis izlazi dva puta godišnje, a kao izdavač potpisuje se Predstavništvo centra za empirijska istraživanja religija u BiH.

Prvi broj časopisa tematizira pitanje idetiteta i religija, a kao svojevrstan prilog temi (recentnoj i u zapadnoevropskim društvima) objavljeni su tekstovi, između ostalih, Ivana Cvitkovića, Danijela Grujiće, Mile Lasića, Želimira Vukašinovića, Lejle Mušić, Dragoljuba Krnete, Vesne Zuber, itd.

Svaki od navedenih autora problematizira teme identiteta i religije u regionalnom društvenom kontekstu, pozivajući se na autoritete koji su ovaj i slični problemi propitivali u drugim sredinama. Stoga se “Diskursi” mogu okarakterisati i kao pokušaj da se uspostavi uska veza između razmišljanja, praktičnih djelovanja i naučnih otkrića unutar zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, što ga opisuje kao publikaciju regionalnog karaktera i kao vrijedan doprinos aktuelnim analizama postkonfliktnih društava. Također, časopis je otvoren i za suradnju sa autorima drugih jezika, koji zauzimaju drugačiji stav u pristupu određenom problemu.

U napomeni urednika časopisa Želimira Vukasinovića piše da je namjera uredništva da u vremenu ideoloških i ekonomskih tranzicija obnovi mišljenje razlika, svijest o važnosti istinskog dijaloga, ravnopravnosti i razumijevanju odnosa prema drugome, a u kontekstu prepoznavanja vrijednosti demokratskih promjena.

Naziv temata narednog broja je “Multikulturalizam i strah do Drugog”, a zainteresirani/e autori/ce tekstove mogu slati do 1. oktobra 2011. godine, na adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Pdf verziju prvog broja časopisa možete preuzeti na adresi: http://www.diskursi.com/

Media centar Sarajevo, u saradnji sa Centrom za društvena istraživanja Analitika, objavio je zbirku radova pod nazivom "Komunikacija i zajednica: građani, mediji i lokalna uprava u Bosni i Hercegovini".

Knjiga je nastala kao dio projekta "Participatorne komunikacije - Lokalni mediji i participacija građana u procesu odlučivanja u lokalnoj zajednici", koji su finansirali Fond otvoreno društvo BiH i Local Government and Public Service Reform Initiative iz Budimpešte.

Učešće građana u političkom životu lokalne zajednice i odlukama koje donosi lokalna javna uprava važan je aspekt razvoja demokratije. To je mehanizam za vršenje efikasnog vanjskog nadzora rada vlasti, ali i način za kreiranje javnih politika bliskih stvarnim potrebama građana. Imajući u vidu važnu ulogu informisanja za razvoj participacije, pa tako i za ukupni razvoj demokratije na nivou lokalnih zajednica, ova se publikacija fokusira upravo na elemente i procese odgovorne za valjano informisanje građana unutar lokalnih zajednica u BiH.

Više o publikaciji i samom projektu mozete pronaći na sljedećoj web adresi:
http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/komunikacija-i-zajednica-gra-ani-mediji-i-lokalna-uprava-u-bih

Publikaciju možete preuzeti ovdje.