Portal Udar je prvi romski portal u BiH i jedan od rijetkih romskih medija uopšte. Pokrenut je prije dvije i po godine, a jedan od njegovih pokretača bio je novinar Dalibor Tanić. Povod je bila isključenost Roma iz medijskog prostora BiH. Bio je potreban romski medijski udar:

„Nismo znali kako će se to zvati. Ideja je bila da probamo da to bude neka igra reči i da to bude nešto vrlo snažno, vrlo upečatljivo, nešto što će ljudima ući u glavu i onda se stvorila ideja da se portal zove Udar. Na romskom jeziku udar znači vrata, a na bosanskom nosi poruku: hajde da napravimo jedan udar na informisanje. Dakle, Udar je direktna reakcija na isključivanje Roma iz medijskog prostora“, kaže Tanić.

Informisanje

Ono što je ovom mediju bilo najteže jeste da svojoj primarnoj publici, ali i drugima, dokaže da je to što jeste - medij. Čitatelji su znali zvati da pitaju za materijalnu pomoć, a drugi su opet mislili da je to prostor za promociju onih koji se bave Romima na bilo koji način. Prema Tanićevim riječima: „Na samom početku niko nije doživljavao portal Udar kao medij, prosto su ga doživljavali kao projekat i prostor na kojem će se promovisati neki uspesi. Kad su videli da će Udar biti medij, onda su ga počeli gledati drukčije.“

Mnogi su, kaže Tanić, bili iznenađeni kad su na romskom portalu vidjeli kritike na račun romskog nevladinog sektora, ali to je bilo i otrežnjujuće, tad je postalo jasno da se tu neće raditi o prigodničarskom mediju, već o ozbiljnom i informativnom i kritičkom i analitičkom prostoru za romske, ali i druge novinare koji žele da informišu Rome o svemu što je bitno za sredinu u kojoj žive te da informišu druge o Romima.

Tim informisanjem se bave novinari Romi kojih je u novinarskoj profesiji malo, dijelom i zbog nedostatka platforme preko koje bi se kao novinari mogli afirmisati: „Od samog početka postojala je ideja da će mladi Romi preuzeti inicijativu da se bave ovim poslom. Oni rade mnoge kvalitetne stvari, kroz nevladine organizacije ili na drugi način, ali ako sve to ostane u nekom internom, zatvorenom krugu, uz sreću da neki mainstream medij izveštava o tome, kao da se nije desilo. Ovo je, između ostalog, kanal koji izveštava i o tome šta rade organizacije čiji su članovi, delom, naše novinarke i novinari.“ Ti mladi novinari i novinarke stvaraju 80 posto sadržaja portala.

Rušenje predrasuda

No, koliko Romi prate portal i medije generalno? To pitanje je ono koje često mogu čuti novinari portala Udar. Ono je nametnuto predrasudama koje većinska zajednica ima prema Romima a odnose se na stepen pismenosti među njima, pogotovo one informatičke. Međutim, ovaj portal je udar i na tu predrasudu, Romi prate medije i to više online nego tradicionalne. Najčešće preko mobilnih telefona: „Ta tehnologija je pristupačna neovisno o tom koliko je neko obrazovan ili ne. Internet je dostupan. Bilo bi rizičnije da smo ušli u projekat pokretanja printanog medija, televizije ili radija. Bilo je teško u moru online medija naći svoj prostor, ali mi smo pronašli svoju publiku. Po analizama ljudi nas najviše prate iz BiH, zatim iz Srbije, Hrvatske i Nemačke“, kaže Tanić.

Na Udaru, veliki dio sadržaja ne tiče se direktno Roma. Govori se o stanju u zemlji, sportu, kulturi i sl. Također jedna od predrasuda je da Rome ne interesuje ništa osim njih samih jer, kao narod koji jednim dijelom živi nomadski, nemaju osjećaj pripadnosti društvu i zemlji u kojoj se nalaze.

Tanić kaže da se Roma tiče sve jer sve što se dešava u zemlji reflektuje se na sve građane, pa tako i na Rome. Također, Romi imaju osjećaj povezanosti sa zemljom u kojoj žive. Naravno, više s onom u kojoj imaju bolji standard. Interesantan je, u tom smislu, fenomen jugonostalgije kod Roma. “Krenete li od Tuzle do Bihaća, od deset romskih kuća u pet ćete naći Titovu sliku, a u devet će vam reći: ‘Uh, da se hoće vratiti ono vreme.’ Tada su bili radnici, sada su samo Romi.” Danas je povjerenje u državu i njene institucije splasnulo, ali to nije slučaj samo kod Roma.

Obrazovanje

Još jedna predrasuda prema Romima je ta da Romi neće da rade i da se školuju. Međutim, brojni su primjeri Roma koji razbijaju tu predrasudu. U početku svog rada Udar se bavio njihovim promovisanjem: “Radili smo na promociji mladih obrazovanih Roma i Romkinja koji su slali drugima poziv u stilu: ‘Ako mogu ja, možeš i ti.’ Prošle godine je bila priča o devojci iz Bijeljine koja je nakon puno muka uspela da završi osnovnu i upiše srednju medicinsku školu iako je s obrazovanjem kasnila za svojom generacijom. Bitna je samo prilika, koju Romi često nemaju, ali kad je dobiju većinom je iskoriste.”

Udar ima zahvalnicu Udruženja obrazovanje gradi BiH jer su pratili sve što ta organizacija radi na obrazovanju Roma, kao i druge obrazovne organizacije koje se bave istom materijom.

Što se rada tiče, oko 70 posto Roma radi, uključujući region i Tursku, u neformalnoj industriji skupljajući sekundarne sirovine. Međutim, Tanić kaže da se prilikom privremenog, kratkoročnog zaposlenja koje finansira država, poslodavci često odlučuju da zadrže Rome na poslu jer se pokažu kao dobri radnici.

Ipak, za razbijanje predrasuda o Romima neće biti dovoljno da se o njima izvještava i da to rade Romi. U to sve potrebno je uključiti i većinsku zajednicu. Otud na portalu Udar veliki broj intervjua sa znamenitim bh. intelektualcima i književnicama, ali i njihovih autorskih tekstova. Neka od tih imena su Nerzuk Ćurak, Ferida Duraković, Asim Mujkić i Marko Tomaš. Svi oni, pored drugih tema, govore i razobličuju odnose većinske zajednice prema romskoj. Kako god se Roma trebaju ticati problemi drugih u BiH, tako se i drugih trebaju ticati problemi Roma. Samo tako, smatra Tanić, bh. društvo može doseći taj nivo na kojem nećemo smatrati da su Romi ljudi koji žive pored nas, već s nama.

Romski jezik

Jedna od misija portala je i promocija romskog jezika. Romi su najčešće bilingvalni, nerijetko i multilingvalni. Pored romskog, najčešće govore i jezik većinske zajednice s kojom žive. Portal Udar pokušava slijediti tu romsku multilingvalnost pa se neki tekstovi osim na bosanskom, srpskom, hrvatskom, mogu naći i na romskom jeziku. Za afirmaciju romskog jezika bio bi ogroman korak imati cjelokupan sadržaj na romskom, ali trenutno to nije moguće. Jedan od razloga je i prevelika dijalektalna raslojenost tog jezika: „Bio bi ogroman potez da svu produkciju prevodimo na romski. Romski jezik ima nekoliko dijalekata. Romski kojim govore Romi u Sarajevu ili istočnoj Bosni biće problematičan za Rome u Bihaću. Često nam se desi da nam čitaoci na neke prevode kažu: 'Pa ovo nije naš jezik', iako se radi o prevodima na romski književni jezik. Prva reakcija je bila na sam naziv portala, neko kaže vudar a neko udar. I jedna i druga opcija je ispravna, ali oni koji govore vudar za njih je ta opcija najispravnija. Zato prevodimo samo neke tekstove, da opipamo puls.“

Sve navedeno Udaru daje aktivistički momenat. Sve što je učinjeno u posljednjih dvadeset godina na planu inkluzije Roma bilo bi manje vidljivo da nije ovog portala. S druge strane i sam Udar je uzrok da se neke stvari u vezi s tom temom pokrenu s mrtve tačke.

To je prepoznao i Fond otvoreno društvo koje kao donator podržava ovaj portal. Pri Fondu postoji i Roma Initiative Office koji je u sklopu Fonda posebno fokusiran na Rome. Tanić smatra izuzetno važnim da je Udar medijski partner Roma Initiative Officeu za regiju. To im, kako kaže, daje dodatni kredibilitet, kao i motiv da nastave u istom smjeru.