REGIONALNA SARADNJA KOJA OBILJEŽAVA TRI DECENIJE FONDACIJA OTVORENOG DRUŠTVA NA BALKANU

Inicijativa "30 godina" pružila je perspektivu za tri decenije, 1991–2021, prisustva i rada Fondacije otvoreno društvo (OSF) na Balkanu. Ispitivala je kako su jedinstveni filantropski napori Georgea Sorosa, njegove ideje i filozofija otvorenog društva istrajali tokom burne novije istorije regiona i kako je taj rad i dalje pokretačka snaga, živa i aktivna. Inicijativa "30 godina" sastoji se od dvije komplementarne komponente: virtuelnog obilaska sa sedam prezentacija/ diskusija o regionu, od kojih je svaka ponudila poseban pogled na 30 godina – Virtual Momentum – i knjige "30 godina".

Više >>

IZ ŠTAMPE IZAŠLA I DRUGA ZBIRKA ROMSKIH PRIČA POD UREDNIŠTOM HEDINE TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ

U petak, 5. 11. 2021., na Dan romskog jezika, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu održana je promocija knjige Romske priče (Zbirka II). O prvoj zbirci pisali smo ovdje. Izdavači su isti: Fond otvoreno društvo BiH (FOD BiH) i Zemaljski muzej. Osim što je izdavač, FOD BiH je i finansirao projekt. Isti je i tim koji je radio na knjizi kao i urednica knjige Hedina Tahirović-Sijerčić. Druge su, naravno, priče. Njih 133, što s prethodnom zbirkom čini 320 priča. I dalje se radi o pričama koje je prikupio Rade Uhlik, jedan od najznačajnijih svjetskih romologa, od 1928 do 1968, najviše u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Više >>

STVARNO GRAĐANSTVO POSJEDUJE ZNANJE O RELIGIJI I S NAUČNE TAČKE GLEDIŠTA

Intervju: TIM JANSEN Tim Jansen, predsjednik  međunarodnog religiološkog udruženja – IAHR (International Association for the History of Religions), gostovao je u četvrtak, 23. 9., u sklopu Regionalne religiološke mreže na Drugoj religiološkoj konferenciji o temi „Religija i javna škola“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Konferenciju je finansijski podržao Fond otvoreno društvo BiH. Na konferenciji je razgovarano o modelima izučavanja religije u regiji, ali i u Skandinavaji. Jansen je upravo jedan od najvećih autoriteta kad je u pitanju izučavanje religije po skandinavskom modelu. Ukratko, taj model podrazumijeva pristup religiji kao općeljudskom, sociološkom fenomenu u cilju razvoja kritičko-analitičkog pristupa religijskim sadržajima. Kroz religijske sadržaje učenici pokušavaju da pojasne svoje poglede na svijet bez obzira na to da li su religiozni ili ne. O konferenciji detaljnije možete pročitati ovdje. Prisustvo Karla Jansena iskoristili smo da s njim razgovaramo konfensionalnom modelu izučavanja religije u Bosni i Hercegovini kroz predmet Vjeronauka te kako prevazići kontroverze koje se u vezi s tim javljaju.

Više >>

BOOKSTAN I OSNAŽIVANJE MLADIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA

Već šestu godinu u Sarajevu se održava književni festival Bookstan, a u sklopu njega i radionice za mlade književne kritičare. Ove godine radionica se održavala od 4. do 10. jula. Održavanje tih radionica finansijski osigurava Fond otvoreno društvo BiH. Da se radi o nečem dobrom i kvalitetnom govori i činjenica da pojedinim polaznicima i polaznicama ovih radionica ovo nije prvi put da učestvuju na njima. Meliha Hadžimehmedagić je bila 2016., 2019. i ove godine: „Ovo mi je treća godina da dolazim i svaki put imam osjećaj da sam nešto novo naučila“, kaže Meliha. Književnokritičku scenu smatra zatvorenom, a priliku za njeno otvaranje vidi u širenju kruga ljudi koji se njom bave čemu radionice doprinose: „Bilo bi dobro da je malo manje hermetički zatvoren krug ljudi koji se tim bavi i da se otvore više prema književnosti nego jedni prema drugima.“

Više >>

U petak, 5. 11. 2021., na Dan romskog jezika, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu održana je promocija knjige Romske priče (Zbirka II). O prvoj zbirci pisali smo ovdje. Izdavači su isti: Fond otvoreno društvo BiH (FOD BiH) i Zemaljski muzej. Osim što je izdavač, FOD BiH je i finansirao projekt. Isti je i tim koji je radio na knjizi kao i urednica knjige Hedina Tahirović-Sijerčić. Druge su, naravno, priče. Njih 133, što s prethodnom zbirkom čini 320 priča. I dalje se radi o pričama koje je prikupio Rade Uhlik, jedan od najznačajnijih svjetskih romologa, od 1928 do 1968, najviše u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

O samom projektu na promociji je govorila direktorica FOD-a Dobrila Govedarica:

„Ovaj projekat ima neke višestruke ciljeve. On treba da ukaže na bogatstvo kulturnog naslijeđa BiH. On je i svojevrsni omaž Radetu Uhliku, jednom od najcjenjenijih romologa uopšte, a najveći cilj je promocija romskog jezika i kulture. Kažu neki da je jezik jedino romsko pravo po rođenju, no čini se da Romi danas nemaju ni to pravo. Mladi Romi danas rijetko, sporadično, koriste romski jezik. Osnovna intencija Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima jeste da učini ravnopravnim manjine sa drugima u jezičkom pogledu tako što bi im se zagarantovala slobodna javna upotreba manjinskog jezika. Kako danas stvari stoje, Romi se nalaze između procesa asimilacije i getoizacije. Ako svoj jezik zamijene većinskim, to je put u asimilaciju, a ako se čvrsto drže svog jezika, to je put u getoizaciju. Jedini pravi put koje svako društvo i država trebaju osigurati kad su u pitanju manjine je integracija. Integracija podrazumijeva uključivanje Roma u širu sredinu, ali uz očuvanje njihovih jezičkih i kulturnih specifičnosti. Kada se borite za bosanski, hrvatski, srpski ili bilo koji većinski jezik, iza vas stoji akademija, univerzitet, ministarstvo, cijeli državni aparat koji u svom domenu ima i borbu za jezik. Iza Roma ne stoji gotovo niko. Postoje entuzijasti, kakva je Hedina, stoji nešto nevladinih organizacija pod uslovom da imaju donatora. Zato svaka zemlja koja tvrdi da je pristupila procesu integracije Roma, ne može to da tvrdi dok iste ove akademije, unverziteti i ministarstva i druge institucije, ne tretiraju romski jezik jednako kao i većinske.“

U ime Zemaljskog muzeja kao izdavača govorio je njegov direktor Mirsad Sijarić. Naglasio je sam značaj Zemaljskog muzeja kao institucije koja čuva oko tri miliona predmeta. Za većinu tih predmeta građani i ne znaju, upravo iz razloga jer široj javnosti nikad nisu ni predstavljeni. Razlog za to je nezavidan položaj Muzeja koji je već decenijama taoc politike koja ne može da se dogovori koji nivo vlasti u BiH treba preuzeti njegovo finansiranje. Upravo iz tog razloga naglasio je značaj FOD-a koji je omogućio da bar jedan dio građe koju čuva, romske priče koje je prikupio Rade Uhlik, postane vidljiv i dostupan svima.

“Koje to institucije, koje bi po vokaciji bile pozvane na to, rade na sređivanju ovog naslijeđa. Koliko je meni poznato nijedna. I zato ovaj izdavački poduhvat, koji se ne bi desio sigurno da nije Fonda otvoreno društvo ima posebnu važnost“, rekao je Sijarić.

Naravno, ničeg ne bi bilo ni bez truda urednice Hedine Tahirović-Sijerčić, što su i svi promotori naglasili. Ona je na promociji dosta emotivno govorila kako o projektu tako i o Romima i njihovom jeziku:

“Na neku sreću naišla sam na skripte romskih priča na romskom jeziku. Kada sam ih malo bolje pregledala, ovdje u Zemaljskom muzeju, shvatila sam da su te priče uglavnom zapisane na gurbetskom dijalektu bh. Roma jer su uglavnom bile sakupljene na ovom području. Rade je sakupljao priče i na području Crne Gore i Srbije, u niškom regionu posebno, zatim nešto malo na području Hrvatske što samim tim ukazuje na bogatstvo dijalekata romskog jezika koje se mogu naći u ovim zbirkama. Osim gurbetskog dijalekta, mogu se naći i priče na arlijskom dijalektu, burgudžijskom i goptskom. S idejom za projekat obratila sam se FOD-u i želim to da javno kažem, prvi put u svom životu, a 60 mi je godina, neko je vrednovao moj rad i moje stvaralaštvo. FOD BiH mi je ukazao povjerenje. Da neko Romu da neko povjerenje i da mu plati za njegov rad, to su velike stvari. Diskriminacija, predrasude pa i rasizam prema Romima, doveli su do toga da nam je jezik skoro izumro. Mi smo davno, zahvaljujući diskriminaciji i ugnjetavanju našeg naroda izgubili identitet koji se stvara kroz jezik. Maternji jezik većine Roma više nije romski. On je ili bosanski ili srpski ili hrvatski. Znači, ubili ste nam jezik, ovo govorim institucijama, ubili ste nam jezik.“

Hedina promo2

Zahvalila se saradnicima i saradnicama na projektu: Ruždiji Rusi Sejdoviću, književniku romskog porijekla iz Crne Gore koji je priče preveo na bosanski; Nini Tikveša, koja je radila lekturu i korekturu; Dženani Trbić iz FOD-a; Rizahu Sijerčiću za ilustraciju te Samiru Kamenjašu koji je radio prelom.

Na promociji je govorila i književnica Ferida Duraković. Ona je objavljivanje romskih priča predstavila i kao slavljenje života Radeta Uhlika o kojem se u bosanskohercegovačkoj javnosti vrlo malo zna. Zbog toga je iznijela i neke zanimljivosti u vezi s njim. Na primjer da mu je ime Aladar, da je porijeklom Slovak, rođen u Logavinoj ulici u Sarajevu, da je govorio više od 10 jezika i živio više od 92 godine.

„Život posvećen očuvanju jezika i kulture je jedan bogat i zahvalnošću budućih romskih generacija nagrađen život“, rekla je Duraković misleći pritom kako na Uhlika tako i na Tahirović-Sijerčić.  O samom karakteru izdavačkog poduhvata rekla je da to nisu knjige koje pročitamo i ostavljamo na policu: „Ovo su knjige koje ostaju s nama zauvijek i koje ostavljamo kao kulturno blago narednim generacijama.“ Istakla je i značaj drugih projekata u vezi s Romima: „Obrazovan narod neće nikad nestati. To je znao, da se sjetimo s pijetetom, i general Jovan Divjak kad je kroz udruženje Obrazovanje gradi BiH krenuo pomagati i obrazovanje romske djece. To još bolje zna profesorica Hedina Tahirović-Sijerčić, a to zna i najmlađa koju ću danas spomenuti, Selma Selman, veličanstvena mlada umjetnica koja kroz svoju fondaciju Marš u školu otima mlade Romkinje od obrasca ponašanja ponavljanja jada i nesreće. Ja im na tom zahvaljujem, jer osjećam kako sve one i svi oni i mene samu oslobađaju patrijarhalnih lanaca koje sve mi  nosimo oko vrata.“

Promociju su uveličali i sarajevska glumica Jasna Diklić koja je čitala romske priče na bosanskom i novinar Dalibor Tanić koji ih je čitao na romskom te tako prisutnima omogućio nesvakidašnje iskustvo, da uživaju u melodioznosti i ritmu romskog jezika kojeg rijetko, ako ikad, imaju priliku čuti. Promociju je moderirala novinarka Maja Begtašagić.

O samim pričama najbolje je rekao Rade Uhlik, što i Tahirović-Sijerčić citira u predgovoru, a to je da većina njih nije dovršena. Isto tako, neke priče su ispričane nepovezano i u zbrci, tako da su vrlo često sadržajno zbunjujuće i nerazumljive.

„Ponekad ne znaju, ili se prave da ne znaju šta tražim od njih, pa mi naklapaju o svemu i svačemu i pričaju skorašnje događaje bez ikakve veze i vrednosti. Vrlo često nemaju određenih tekstova već se drže glavnih kontura, pa svakom prilikom nešto improviziraju“, zapisao je Uhlik poredeći priče s načinom života čergara. No, ovdje se i ne radi o knjizi u kojoj samo ili prvenstveno trebamo tražiti književnost. Ovdje se radi o knjizi kroz koju se trebamo približiti romskoj kulturi, njihovoj tradiciji, vjerovanjima, doživljaju ljubavi, zanatima, navikama, šalama, nomadizmu, njihovim stradanjima, odnosu između Roma i neroma te odnosu između samih Roma. A toga itekako ima i tu leži njena privlačnost za čitaoce.

Naravno, glavni je jezik. Priče su objavljene i na romskom i na bosanskom, a objavljeni su i tekstovi Hedine Tahirović-Sijerčić koji objašnjavaju različite tehnike prevoda, tako da su te priče neiscrpni izvor znanja za romologe. Jedna od interesantnijih stvari, na šta skreće pažnju i Tahirović-Sijerčić, jeste veliki broj posuđenica iz bosanskog jezika, što govori o dubinskoj povezanosti samih Roma s bosanskohercegovačkim tlom.

Zainteresirani i za drugu i za prvu zbirku trebaju također znati da su knjige besplatne.

Upravni odbor FOD BiH

  •  Nedim Ademović, Predsjedavajući
  •  Boro Kontić, Član
  •  Amra Bakšić Čamo, Članica
  •  Mario Hibert, Član
  •  Zlatiborka Popov Momčinović, Članica

Kontakti

Kancelarija Sarajevo:

Maršala Tita 19/3
71000 Sarajevo, BiH
T/F: 033 44 44 88 (0 / 202)
osf@osfbih.org.ba

 

Kancelarija Banja Luka:

Petra Kočića 53
78000 Banja Luka, BiH
T/F: 051 32 26 51
amra@osfbih.org.ba
Ovaj website koristi kolačiće!

Ovaj Website koristi kolačiće i prikuplja informacije o posjetiocima. Klikom na dugme OK potvrđujete da se slažete s Uslovima korištenja i Izjavom o privatnosti.