REGIONALNA SARADNJA KOJA OBILJEŽAVA TRI DECENIJE FONDACIJA OTVORENOG DRUŠTVA NA BALKANU

Inicijativa "30 godina" pružila je perspektivu za tri decenije, 1991–2021, prisustva i rada Fondacije otvoreno društvo (OSF) na Balkanu. Ispitivala je kako su jedinstveni filantropski napori Georgea Sorosa, njegove ideje i filozofija otvorenog društva istrajali tokom burne novije istorije regiona i kako je taj rad i dalje pokretačka snaga, živa i aktivna. Inicijativa "30 godina" sastoji se od dvije komplementarne komponente: virtuelnog obilaska sa sedam prezentacija/ diskusija o regionu, od kojih je svaka ponudila poseban pogled na 30 godina – Virtual Momentum – i knjige "30 godina".

Više >>

IZ ŠTAMPE IZAŠLA I DRUGA ZBIRKA ROMSKIH PRIČA POD UREDNIŠTOM HEDINE TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ

U petak, 5. 11. 2021., na Dan romskog jezika, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu održana je promocija knjige Romske priče (Zbirka II). O prvoj zbirci pisali smo ovdje. Izdavači su isti: Fond otvoreno društvo BiH (FOD BiH) i Zemaljski muzej. Osim što je izdavač, FOD BiH je i finansirao projekt. Isti je i tim koji je radio na knjizi kao i urednica knjige Hedina Tahirović-Sijerčić. Druge su, naravno, priče. Njih 133, što s prethodnom zbirkom čini 320 priča. I dalje se radi o pričama koje je prikupio Rade Uhlik, jedan od najznačajnijih svjetskih romologa, od 1928 do 1968, najviše u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Više >>

STVARNO GRAĐANSTVO POSJEDUJE ZNANJE O RELIGIJI I S NAUČNE TAČKE GLEDIŠTA

Intervju: TIM JANSEN Tim Jansen, predsjednik  međunarodnog religiološkog udruženja – IAHR (International Association for the History of Religions), gostovao je u četvrtak, 23. 9., u sklopu Regionalne religiološke mreže na Drugoj religiološkoj konferenciji o temi „Religija i javna škola“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Konferenciju je finansijski podržao Fond otvoreno društvo BiH. Na konferenciji je razgovarano o modelima izučavanja religije u regiji, ali i u Skandinavaji. Jansen je upravo jedan od najvećih autoriteta kad je u pitanju izučavanje religije po skandinavskom modelu. Ukratko, taj model podrazumijeva pristup religiji kao općeljudskom, sociološkom fenomenu u cilju razvoja kritičko-analitičkog pristupa religijskim sadržajima. Kroz religijske sadržaje učenici pokušavaju da pojasne svoje poglede na svijet bez obzira na to da li su religiozni ili ne. O konferenciji detaljnije možete pročitati ovdje. Prisustvo Karla Jansena iskoristili smo da s njim razgovaramo konfensionalnom modelu izučavanja religije u Bosni i Hercegovini kroz predmet Vjeronauka te kako prevazići kontroverze koje se u vezi s tim javljaju.

Više >>

BOOKSTAN I OSNAŽIVANJE MLADIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA

Već šestu godinu u Sarajevu se održava književni festival Bookstan, a u sklopu njega i radionice za mlade književne kritičare. Ove godine radionica se održavala od 4. do 10. jula. Održavanje tih radionica finansijski osigurava Fond otvoreno društvo BiH. Da se radi o nečem dobrom i kvalitetnom govori i činjenica da pojedinim polaznicima i polaznicama ovih radionica ovo nije prvi put da učestvuju na njima. Meliha Hadžimehmedagić je bila 2016., 2019. i ove godine: „Ovo mi je treća godina da dolazim i svaki put imam osjećaj da sam nešto novo naučila“, kaže Meliha. Književnokritičku scenu smatra zatvorenom, a priliku za njeno otvaranje vidi u širenju kruga ljudi koji se njom bave čemu radionice doprinose: „Bilo bi dobro da je malo manje hermetički zatvoren krug ljudi koji se tim bavi i da se otvore više prema književnosti nego jedni prema drugima.“

Više >>

Iz štampe je izašla knjiga Romske priče (Zbirka I). U tvrdi uvez ukoričene su 864 stranice koje sadrže 187 priča na romskom jeziku i njihov prevod na bosanski. Knjiga je izašla zahvaljujući finansijskoj podršci Fonda otvoreno društvo BiH koji je ujedno i jedan od izdavača. Osim FOD-a, kao izdavač potpisan je i Zemaljski muzej BiH.

Radi se o dijelu priča koje je u razdoblju od 1928. do 1968. prikupio Rade Uhlik, čuveni romolog, jedan od najznačajnijih s prostora Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, koji je posvetio 70 godina svog života izučavanju i istraživanju romskog jezika.

U ovoj prvoj zbirci je njih, kako je već navedeno, 187 i radi se o pričama prikupljenim do 1952. godine. Priče su skupljane najvećim dijelom po Bosni i Hercegovini, a pričali su ih bosanskohercegovački Romi i Romkinje. Na kraju priča navedeno je ime i prezime kazivača, njegova ili njena dob te mjesto u kojem je priča zabilježena. Uhliku su priče služile za lingvistička istraživanja, ali bilježio ih je i s ciljem njihovog očuvanja. On je govor Roma iz BiH, tačnije čergaški gurbetski govor, smatrao najočuvanijim i time najprivlačnijim za istraživanje romskog jezika.

Uhlik je prikupljene priče razvrstavao u knjige, tako da ova, prva zbirka, sadrži ukupno pet knjiga.

Urednica Zbirke je dr. Hedina Tahirović-Sijerčić, također romologinja, koja je radila prepis, obradu i reviziju rukopisa na romskom jeziku, ali i reviziju prevoda tekstova na bosanski. Sam prevod radio je Ruždija Russo Sejdović.

Prepis tih tekstova na gurbetskom urađen je bez izmjena u sadržaju, samo je pismo prilagođeno romskom standardu. I u prevodu su korištena ona rješenja koja omogućavaju što doslovniji prenos kazivanja u drugi jezik, njegovu autentičnost, strukturu rečenice i značenje. Doslovnost prevoda izbjegavana je samo u slučaju vulgarizama, ali i tu djelimično.

Tu prevodilačku strategiju dr. Tahirović-Sijerčić naziva „sirova smisao-za-smisao prevodilačka strategija“, a o njoj kaže: „Prevod nastao korištenjem 'sirove smisao-za-smisao' prevodilačke strategije karakteriše jezik koji prirodno slijedi izvorni bosanski jezik, ali ne mijenja specifičnosti izraza gurbetskog dijalekta, nego ih zadržava.“

Zbirka je stoga u prvom redu prevodilački poduhvat. Njen cilj je dati uvid u original i preko originala dati uvid u prevođenje koje ima za cilj što vjerodostojniji prenos jedne kulture u drugu. Naravno, uvid u original ne služi prevodiocima i, generalno, poznavaocima romskog jezika samo da bi ga poredili s prevodom, nego i da bi uočavali karakteristike gurbetskog govora i poredili ih sa drugim poznatim im dijalektima romskog jezika. Ova zbirka ima i izvjesnu jezičku istorijsku vrijednost jer je od bilježenja prve priče koja se nalazi u knjizi prošlo gotovo sto godina tako da su se u tom periodu neminovno desile određene jezičke promjene koje će romolozima biti interesantne za istraživanje.

Kad je o prevođenju riječ, ono je detaljno objašnjeno u uvodu u zbirku, u tekstu Hedine Tahirović-Sijerčić pod nazivom „Značaj prevoda u romskom kontekstu“. Njen je i tekst na kraju knjige „Zapažanja usput“ u kojem se nalaze vrijedne bilješke o jezičkim karakteristika pojedinih priča, ali i niz informacija koje nisu u isključivoj vezi s lingvistikom, kakve su one o vremenskom okviru i prostoru unutar kojeg su priče skupljane, zatim o kazivačima, likovima u pričama i dr.

Osim prevoditeljima, Zbirka će sigurno biti zanimljiva i svima koji se bave usmenom književnošću. Radi se o pričama koje spadaju u red najkasnije prikupljenih priča (prva polovina 20. vijeka) i definitivno najkasnije prezentiranih široj javnosti (2021). To itekako utiče na njihovu recepciju ali i na njihove karakteristike. Recimo, u nekoliko priča se pominje putovanje kroz države. S obzirom na sadržaj samih priča i dosta elemenata bajke koje se provlače kroz njih, priče su starije od samog pojma države. U vrijeme njihovog nastanka, vjerovatno se radilo o kraljevinama ili zemljama, ali u vrijeme kazivača riječ država se činila posve prirodnom za upotrebu u kontekstu tih priča.

Također, priče su interesantne i komparativistima. Tako u jednoj priči imamo lika koji se predstavlja kao s onoga svijeta, da bi izmamio novac koji nosi preminulom sinu jedne žene, što je uporedivo sa čuvenim Erom s onog svijeta. U drugoj priči opet imamo mlin koji melje ono što vlasnik tog mlina poželi. Vjerovatno najpoznatiji takav mlin je Sampo iz Kalevale. Tu je i cijela plejada likova karakterističnih za usmenu književnost: divovi, divkinje, kraljevi, zmije, itd., ali i originalnih: Srbin, Hrvat, Ćelavko, Gologuzi i sl. Osim likova, tu su i za usmenu književnost tipični motivi: smrt, siromaštvo, magija, itd.

Mnogo je i erotskih priča koje odlikuje strastvenost, vulgarizmi i izuzetna maštovitost. Rijedak je toliki opus erotskih priča u usmenoj književnosti bilo kojeg naroda, a ako se uzmu samo južni Sloveni, s obzirom na to da su oni većinska zajednica s kojom su Romi, kazivači ovih priča, dijelili prostor, najpoznatija erotska narodna književnost sabrana je tek u jednu pjesmaricu koju je skupio Vuk Stefanović Karadžić. Također, bar kad je o ovoj Zbirci riječ, zanimljivo je da u pričama nema romske zemlje ili nekih znamenitih Roma, na primjer kraljeva. Radi se o tom da toga ni u istoriji nije bilo, ali će pažnju istraživača sigurno privući i ta tema jer usmena književnost drugih naroda obiluje značajnim istorijskim ličnostima tih naroda kao i njihovim mitskih zemljama ili porijeklu.

Činjenica da su ove priče prikupljane u prvoj polovini 20 vijeka, a da ih tek danas imamo ukoričene za najširu čitalačku publiku, bit će zanimljiva kako istoričarima književnosti tako i sociolozima jer to mnogo govori o odnosu ovdašnjih većinskih kultura spram manjinske romske. Međutim, ne treba u potpunosti ni amnestirati same Rome zbog zapuštanja ovog kulturnog blaga. To što smo sada u prilici ući u bogati kulturu usmenog pripovijedanja kod Roma, možemo zahvaliti tek nekolicini ljudi, kakvi su Rade Uhlik i Hedina Tahirović-Sijerčić te nekolicini institucija, kakva je Zamaljski muzej BiH. Naravno, bez sluha i finansijske podrške Fonda Otvoreno društvo BiH na ovaj poduhvat čekali bismo još dugo.

I, na kraju, posebno treba naglasiti da za čitanje ovih priča nisu potrebne nikakve naučne ni istraživačke ambicije. Knjiga će biti interesantna svakom čitaocu zainteresiranom za usmenu književnost.

S obzirom na to da nas u bliskoj budućnosti očekuju još tri ovakve knjige, kroz koje će biti prezentirano gotovo cjelokupno romsko usmeno pripovijedanje u BiH, nije pretenciozno reći da je pred nama izdavački poduhvat koji će spadati među najveće u prve dvije decenije 21. vijeka u Bosni i Hercegovini.

Osim što je ovaj projekat značajan za same Rome, on je značajan i za većinsku zajednicu jer će pospješiti uzajamno razumijevanje. Posebno vrijedna stvar, koju će trebati još isticati, jest što će ova zbirka, kao i one koje slijede, baciti svjetlo na rad izuzetno vrijednih, samozatajnih ljudi, romologa, čiji su naučna zalaganja jednako vrijedna kao i bilo čija, ali su dosad bila zapostavljena kao i sama romska kultura. Ovaj projekat otvara mogućnost da romolozi u bh. društvu dobiju prepoznavanje i značaj kakav imaju i ostali naučni radnici.


 

Javne škole i religija: učiti se vjeri ili učiti o vjeri?

U četvrtak, 23. 9., na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, održana je Druga religiološka konferencija o temi „Religija i javna škola“. Kroz okrugli sto i diskusiju cilj je bio predstaviti modele vjerskog/religijskog obrazovanja u zemljama članicama...

Više >

Rezime javne politike - Izvještaj o zarobljenom pravosuđu u BiH: Šta da se radi?

Uprkos preko dvije decenije intenzivnih reformi, većina stručnjaka, pravnika profesionalaca i javnosti slaže se: da su sudije i javni tužioci Bosne i Hercegovine i dalje su zarobljeni. Oni koji žele ostvariti vlastite interese - kako...

Više >

Rezime javne politike - Izvještaj o zarobljenom pravosuđu u BiH: Šta da se radi?

Uprkos preko dvije decenije intenzivnih reformi, većina stručnjaka, pravnika profesionalaca i javnosti slaže se: da su sudije i javni tužioci Bosne i Hercegovine i dalje su zarobljeni. Oni koji žele ostvariti vlastite interese...

Više >

Fond otvoreno društvo

Fond otvoreno društvo BiH je nezavisna i neprofitna fondacija koja djeluje u okviru međunarodne mreže Fondacija otvoreno društvo, te se zalaže za izgradnju bosanskohercegovačkog društva zasnovanog na principima društvene pravde, punog poštovanja ljudskih prava, transparentnog i odgovornog rada institucija, i aktivnog učešća građana u javnom životu.

Kontakti

Kancelarija Sarajevo:

Maršala Tita 19/3
71000 Sarajevo, BiH
T/F: 033 44 44 88 (0 / 202)
osf@osfbih.org.ba

 

Kancelarija Banja Luka:

Petra Kočića 53
78000 Banja Luka, BiH
T/F: 051 32 26 51
amra@osfbih.org.ba
Ovaj website koristi kolačiće!

Ovaj Website koristi kolačiće i prikuplja informacije o posjetiocima. Klikom na dugme OK potvrđujete da se slažete s Uslovima korištenja i Izjavom o privatnosti.