U jeku pandemije, pred kraj prošle školske godine, Udruženje Obrazovanje gradi BiH dodijelilo je 45 laptopa djeci romske nacionalnosti. Projekt je finansirao Fond otvoreno društvo BiH. Radi se o djeci srednjoškolskog uzrasta, različitih obrazovnih usmjerenja i s područja cijele BiH. S nekima od njih i njihovih roditelja smo i razgovarali. Uglavnom, laptopi su ispravni i djeca su za online nastavu spremna i u ovoj školskoj godini.

A evo kako im je bilo bez laptopa...

Majka dječaka Mehmeda (puna imena i prezimena, školu i mjesta odakle su djeca ne navodimo zbog njihove zaštite) kaže da je dok nije dobio laptop radio preko mobitela: „Najteže je bilo uslikati pa poslati, kamera nije valjala. Sad ima laptop. Malo je teže za internet, kupimo ga pa podijelimo s njim.“

Adelina kaže: „Prije sam koristila mobitel i dosta stvari kao što su prezentacije bilo je teže raditi, kada smo odgovarali morali smo biti na kameri, što mi je preko mobitela bilo teško.“ I uglavnom to su problemi sve djece kad je u pitanju rad bez laptopa. Izuzetak je Arnela koja je od prijatelja posuđivala laptop, ali s njim i brigu, kako kaže, da ga ne pokvari jer roditelji ne bi mogli finansirati popravak.

Problem, međutim, nije u potpunosti riješen. Mnoge od porodica imaju više od jednog djeteta i onda moraju dijeliti laptop, što posebno predstavlja problem ako sva djeca u domaćinstvu moraju pohađati online nastavu u isto vrijeme.

Jedino je za Melisu taj problem u potpunosti riješen. Dok nije dobila svoj, koristila je bratov, koji je on dobio od škole na korištenje.

S obzirom na to da se radi o porodicama u teškoj finansijskoj situaciji, javio se i jedan paradoks: Svi imaju u kući laptop, ali i dalje ostaje problem s knjigama čija je kupovina neizvodiva, pogotovo za više djece.

Sva djeca, izuzev Gabriele, kažu da im se uspjeh tokom online nastave poboljšao. Gabriela je, pak, prošla ocjenom niže nego prethodne školske godine. Ona, također, jedina kaže da je nailazila na nerazumijevanje kod nastavnika: „Izbrisala su mi se 32 slajda u prezentaciji. Nastavnik mi nije dopustio da ponovo uradim i dobila sam lošu ocjenu.“ Ona je i jedina učenica koja je iskazala strah od koronavirusa. Voljela bi, kaže, da ide u školu, ali se boji, pogotovo gradskog prevoza.

Ajla je jedina koja bi voljela da se nastavi s online nastavom. Ona vozari i kaže da dosta vremena izgubi u putu: „Ovako je efikasnije i ekonomičnije“, kaže Ajlina majka.

Ostali bi voljeli u školu, najviše zbog društva, ali i nekih drugih razloga koji se tiču kvaliteta obrazovanja.

„Preko online nastave niko nije dobio naviku da uči. Bolji mi je uspjeh, ali sam izgubila naviku da učim“, kaže Adelina. Također, online nastava ne odgovara niti jednom djetetu koje pohađa bilo koji smjer koji zahtijeva praktičnu nastavu.

U vezi s akcijom dodjele laptopa razgovarali smo i s Renkom Žunić iz Udruženja Obrazovanje gradi BiH:

“Akcija o kojoj pričamo je uspješno realizovana uz pomoć naših dugogodišnjih prijatelja iz FOD-a, a trenutno je u toku akcija prikupljanja polovnih i novih laptopa, tableta, mobitela i računara koji će biti dodijeljeni onima kojima su najpotrebniji. U ovom slučaju, opet uvidom u dokumentaciju, uređaje će dobiti oni koji su u najvećoj materijalnoj potrebi.“

To nisu isključivo romska djeca, ali njih je najviše. Žunić navodi viđenje organizacije koju predstavlja o tome: “Mislimo da je segregacija prema romskoj nacionalnoj manjini svakako prisutna i Udruženje radi na promociji ljudskih prava uvijek. Online nastava je produbila jaz između onih koji su materijalno i digitalno obezbijeđeni i onih koji nisu, pa je ovo prvenstveno veliki problem. Odlazak ‘trbuhom za kruhom’ u poslovnu sferu sa nižim razredima povlači odustajanje od školovanja, a prisutno je u romskoj nacionalnoj manjini. Djeca su primorana što prije finansijski doprinositi pa im je uskraćeno visokoškolsko obrazovanje zbog nedostatka vremena ili finansija.”

Ovakvo viđenje potvrdili su i naši sagovornici i sagovornice romske nacionalnosti. Raznolikost i dubina problema s kojima se susreću pripadnici/e ove nacionalne manjine laptopi ne mogu riješiti u potpunosti. Međutim, osim što olakšavaju online nastavu, oni povećavaju i procenat informatičke pismenosti kod ove populacije što je romskoj djeci također jedan od glavnih preduslova za bilo kakve daljnje životne uspjehe.