Javne nabavke su sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj

U fokusu kontrole svrsishodnosti javnih nabavki nije poštivanje formalnosti, već opravdanost nabavke i da li je ispunjena svrha nabavke. Proces javnih nabavki mora biti vođen načelima svrsishodnosti – ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti. U BiH je, u tom kontekstu, uočen niz slabosti.

Sarajevo, 05. decembar 2016. godine - Kako do efektivne kontrole svrsishodnosti javnih nabavki tema je u fokusu regionalne konferencije održane u okviru Projekta „Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“, koji u našoj državi sprovodi Fond otvoreno društvo BiH. Konferencija je okupila više od 70 predstavnika organizacija civilnog društva, medija, državnih institucija za reviziju i javne nabavke BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Rezultati komparativnog istraživanja pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki, analiza više od 200 konkretnih slučajeva javnih nabavki, te praćenje efektivnosti postojećih sistema javnih nabavki u četiri promatrane države, koji su predstavljeni na konferenciji, ukazuju na niz slabosti.

Kad je riječ o BiH, uočene slabosti sistema javnih nabavki jesu neadekvatan i/ili neefikasan sistem praćenja postupaka javnih nabavki. Pravilnik, usvojen u septembru 2016., kao temelj za proces praćenja postupaka javnih nabavki, ne prepoznaje procjenu svrsishodnosti odnosno opravdanosti javne nabavke.

„To znači da Agencija za javne nabavke BiH nije u mogućnosti stvarno ocijeniti u kojoj mjeri postupci javnih nabavki odgovaraju načelima transparentnosti, nediskriminacije, poštenog konkurentskog nadmetanja i posebno efikasnog korištenja javnog novca, kako to propisuje Zakon o javnim nabavkama BiH. Ipak, čuvari našeg novca, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i revizorske institucije na entitetskom i nivou Brčko Distrikta, revizijama svrsishodnosti javnih nabavki, već godinama daju svoj direktan doprinos prevazilaženju ovog problema,” kazao je Mervan Miraščija, projektni menadžer Fonda otvoreno društvo BiH.

Još neke od uočenih slabosti sistema javnih nabavki jesu i netransparentost javnih nabavki u svim fazama postupka, te nesvrsishodnost javnih nabavki.

“Transparentnost je, kao i svrsishodnost, neophodna u svim fazama javne nabavke – planiranje, sprovođenje postupka i izvršenje ugovora. Agencija za javne nabavke je i dalje nadležna da prati samo jednu fazu javne nabavke, a to je faza koja obuhvata objavu poziva o javnoj nabavci, evaluaciju ponuda i dodjelu ugovora. Pored manjka transparentnosti, niti jedan praćeni slučaj javnih nabavki u BiH, koji smo analizirali, ne prolazi kriterij svrsishodnosti, ”dodao je Aleksandar Draganić, glavni istraživač na projektu u BiH.

Postizanje svrsishodnosti trošenja budžetskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti zakonskih i podzakonskih rješenja, ali i od rada stručnih službi institucija koje vrše nabavke. U BiH je primjetan nedostatak volje za značajnije zakonodavne i institucionalne promjene sistema javnih nabavki. „Proces prijeko potrebnog unaprijeđenja sistema javnih nabavki u BiH zahtijeva jasno razumijevanje identificiranih problema u javnim nabavkama i čvrstu posvećenost svih relevantnih aktera, kao i otvorenost i inkluzivnost za sve zainteresirane strane,“jedan je od zaključaka analize stanja u BiH, koja je prezentovana na današnjoj konferenciji.

Ipak da se stanje u sistemu javnih nabavki može i mora poboljšati, u svojim prezentacijama su podvukli predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH i Agencije za javne nabavke BiH. Hrvoje Tvrtković, Rukovodilac odjeljenja za reviziju učinka, je naglasio nemjerljiv značaj efektivne kontrole svrsishodnosti javnih nabavki, a Đinita Fočo, direktorica Agencije za javne nabavke BiH, je najavila početak aktivnosti unaprijeđenja legislativnog okvira javnih nabavki u BiH i pozvala sve zainteresirane da se uključe o ovaj proces.

Konferencija je održana u okviru regionalnog projekta „Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU“koji je usmjeren na jačanje pritiska organizacija civilnog društva prema vlastima država Zapadnog Balkana, a radi uspostavljanja efikasnijeg sistema javnih nabavki i veće odgovornosti u trošenju javnih sredstava.

Projekat sprovode Fondacija za otvoreno društvo Srbija, Centar za razvoj neprofitnog sektora Srbija, Centar za građanske komunikacije Makedonija, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Crna Gora, Fondacija za otvoreno društvo Slovačka i Fond otvoreno društvo BiH, uz finansijsku podršku EU.