OSFLogo tr

U Sarajevu je 8. 11. održana promocija Alternativnog kurikuluma za historiju/istoriju/povijest u BiH s pod naslovom: Doprinos promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju s bosanskohercegovačkim kontroverzama.

Izdavač kurikuluma je EUROCLIO-HIP BiH - Udruženje nastavnika i profesora historije/istorije/povijesti Bosne i Hercegovine, a projekt je podržala Fondacija otvoreno društvo BiH.

Kako stoji u predgovoru kurikuluma, cilj Udruženja EUROCLIO-HIP BiH bio je: “inicirati pozitivne promjene u nastavnim planovima i programima za nastavu historije u osnovnim školama i kreirati obrazovni model koji bi pomogao kreatorima obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini na planu inovacije i modernizacije izučavanja historije, a posebno u poučavanju historije u nastavnom procesu.”

Težište ovog kurikuluma je na razvoju kritičkog mišljenja, poštivanju univerzalnih ljudskih prava i promoviranju općih civilizacijskih vrijednosti.

Autori koji su učestvovali u njegovoj izradi su: Slavojka Beštić Bronza, Bojana Dujković Blagojević, Melisa Forić Plasto, Elma Hašimbegović, Senada Jusić-Dučić, Fahd Kasumović, Marija Naletilić, Edin Radušić i Edin Veladžić.

 

Sedam vrijednosti

Radionica kurikulum

Edin Veladžić je bio vođa autorskog tima. Ukratko je objasnio koncept kurikuluma: “Odlučili smo da pravimo alternativni kurikulum koji će se oslanjati na sedam univerzalnih vrijednosti i da probamo historijske događaje, procese i fenomene posmatrati kroz prizmu tih vrijednosti, a to su: Mir, saradnja, sloboda, solidarnost, odgovornost, jednakost i život.”

Za svaki razred urađen je tematski i metodički dio za koji su definirani ishodi učenja.

Teme koje se obrađuju u šestom razredu su: Historija i otkrivanje prošlosti; Čovjek i zajednica u prahistoriji; Čovjek, priroda, život i stvaralaštvo; Država i pojedinac; Sloboda i jednakost u antičkom svijetu; Rat i mir u antičko doba te Žene i djeca u privatnom i javnom prostoru antičkog svijeta.

Cilj posljednje teme je promoviranje ravnopravnosti bez obzira na spol i dob. „Kroz kompariranje primjera o životu žena i djece u državama i društvima antičkog svijeta bit će moguće sagledati šta je sve utjecalo na njihov neravnopravan položaj“, stoji u obrazloženju teme.

Kroz temu „Država i pojedinac“ promovirat će se vrijednosti život i odgovornost.

Melisa Forić Plasto, koja je uz Bojanu Dujković Blagojević autorica kurikuluma za šesti razred, kaže: „Kroz temu Država i pojedinac, učenici po prvi put se upoznaju s idejom države i kompariranja država starog svijeta i pokušavaju da vide gdje je pojedinac, kakav je njegov život i koja je njegova odgovornost u cijelom sistemu.“

Svaka od tih tema ima svoj značaj i vrijednosti koje se kroz njih mogu promovirati.  Kroz temu „Rat i mir u antičko doba“ naglasak će biti stavljen na promociju mira, između ostalog, i kroz prikazivanje štetnih posljedica ratovanja.

Za svaki razred, kao i za šesti, navedene su teme koje će se izučavati a koje su kompatibilne s važećim planovima i programima u državi. Svaka od tih tema služit će promociji jedne ili više navedenih vrijednosti.

Uz promociju, autori kurikuluma organizovali su i tri radionice za nastavnike kako bi im prezentirali način primjene kurikuluma u nastavi. Radionicu „Šta je rat?“ vodila je Melisa Forić Plasto, radionicu Bosanski franjevci i Osmansko carstvo vodio je Fahd Kasumović, a posljednju,  „Bila jednom jedna kraljica“ vodili su studenti završne godine Odsjeka za Historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu: Inesa Bilanović, Alen Borić, Fadil Hadžiabdić,Dženana Kahriman i Nejra Muhamedagić.

Nastavnici su na radionicama bili u ulozi učenika, a njihovu, nastavničku ulogu su preuzeli voditelji radionica. Osim što su bile poučne, radionice su bile i zabavne.

„Sviđaju mi se koncepti ovih radionica – analiza slikovnog materijala, analiza historijskih izvora, da se malo kanališu učenici, da razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja. Koncept mira je posebno važan. Historija je puna ratova i učenici uče od rata do rata, kao da između ništa nije bilo, zbog toga je važno učiti o miru i zašto ga treba čuvati“, kaže Adisa Sokolović, jedna od učesnica radionica, izdvajajući šta joj se posebno svidjelo te šta će primijeniti u učionici.

Članica je EUROCLIO mreže, kao i ostali učesnici radionica. EUROCLIO mreža inače broji nekoliko stotina nastavnika i, kako kaže Edin Radušić, jedan od autora kurikuluma, kod njih će se, putem zagovaranja i dodatnih prezentacija i promocija kurikuluma, lobirati da ga koriste za pripremu svojih časova.

 

Od alternativnog do zvaničnog kurikuluma

Kurikulum kurikulum

O tome zašto je ovaj kurikulum važan i zašto bi trebao postati zvanični, govorila je Dženana Trbić, koordinatorica programa za obrazovanje u Fondaciji otvoreno društvo BiH. Naime, FODBiH je u saradnji s organizacijom Promente 2007. proveo prvu analizu udžbenika nacionalne grupe predmeta, u koju spade i Historija. Tom analizom utvrđeno je da obrazovanje potiče segregaciju i antagonizme unutar bh. društva a da udžbenici ne podržavaju individualan pristup nastavi, kritičko mišljenje i istraživanje. Nakon 2007. krenula je reforma obrazovanja s ciljem njegove humanizacije i demokratizacije. Međutim: „Napravljeni su strateški dokumenti, legislativa je promijenjena, ali se na nivou nastavnih planova i programa i udžbenika ništa zapravo suštinski nije promijenilo“, kaže Trbić. To je zaključeno nakon analize koju su FOD BiH i Promente proveli 10 godina poslije: „2017. u odnosu na 2007. obrazovni sistem u većoj mjeri promoviše konzervativne vrijednosti: patrijarhalne, tradicionalne, kolektivne naspram individualnih, što znači da se  u njemu ne afirmiše i ne potiče kritičko mišljenje niti se učenike potiče da sami uče, na refleksiju. I sad, nakon što je urađena ta analiza, tu se vidjelo da samo sedam posto udžbenika afirmiše univerzalne ljudske vrijednosti. Ali u kojim udženicima je to najmanje slučaj? U udžbenicima istorije. Dakle, u odnosu na vjeronauku i na geografiju i na maternji jezik, u udžbenicima istorije se najmanje, najrjeđe, afirmišu univerzalne ljudske vrijednosti. Nakon te analize, koja je završena 2017. godine, koja je i objavljena, počeli smo da razmišljamo šta i kako dalje i došlo se do ideje ovog projekta. Na ovaj način udruženje nastavnika istorije EUROCLIO na neki način preuzima i odgovornost koju nastavnici zaista i imaju u sistemu, da ponudi model koji bi bio na fonu ovoga za šta se naša reforma zalagala, na fonu uvođenja kritičkog mišljenja i univerzalnih ljudskih vrijednosti, ali kroz vrlo konkretni materijal koji se sada može dalje razvijati i mogu ga koristiti nastavnici u školama“, rekla je Trbić.

Ona je također izrazila nadu da će ovaj kurikulum postati zvanični. Planovi za takvo nešto postoje. Preko međunarodnih institucija koje su svjesne vrijednosti ovog projekta, ići će se prema institucijama vlasti u BiH, kako bi se to ostvarilo. Zasad je alternativni i nastavnici ga, po želji, bez obzira pripadaju li EUROCLIO mreži, mogu koristiti i besplatno preuzeti sa stranice udruženja EUROCLIO – HIP BiH. Hard Copy primjerci dijelit će se, također besplatno, na radionicama.

Kritička pedagogija

Obrazovni sistem za koji se zalažemo podrazumijeva znanje, kompetencije i vrijednosti koje će omogućiti mladima da učestvuju u svim aspektima društva, kritički propituju svijet i neposredno okruženje, međusobno surađuju i zajedno uče, razvijaju lični i profesionalni integritet.

Kroz saradnju s pojedincima i partnerskim organizacijama želimo podići svijest društva o temeljnim problemima u obrazovanju i potrebi za profesionalnim djelovanjem i promjenom ukupne obrazovne paradigme.

Ovaj Website koristi kolačiće i prikuplja informacije o posjetiocima. Klikom na dugme OK potvrđujete da se slažete sa Uslovima korištenja i Izjavom o privatnosti.