OSFLogo tr

Aida i šest umjetnika

Stephen Wiltshire, mladić iz SAD-a, pripada autističnom spektru i zbog svog crtačkog umijeća svjetska je medijska senzacija. Nakon 20 minuta leta helikopterom iznad Tokija, na zidu dugom deset metara, nacrtao je taj grad. Prostim okom gledano, reklo bi se, do u detalj.

U Sarajevu postoji dječak s razvijenim topografskim pamćenjem. „On, naprimjer, kad zatvori oči, zamisli Sarajevo, on tačno zna gdje je koji dio grada i gdje je koja ulica. Zato, kad upozna ljude, voli da ih pita gdje žive“, kaže Aida Šarac, muzejska pedagoginja, koja je s njim i još petoricom dječaka provela prvi muzejski outreach programa za djecu iz autističnog spektra u BiH. Rezultat tog projekta je bila izložba u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine pod nazivom “Plavi artizam”, koja će se zatvoriti 14. aprila.

izlozba

Takav projekt pomaže da i djeca iz autističnog spektra u BiH imaju nadu potpune uključenosti u društvo, baš poput Stephena Wiltshira iz SAD-a.

Aida se uvjerila da svaki od dječaka s kojima je radila ima sasvim dovoljno kreativnog potencijala za uspjeh u svijetu umjetnosti: “Svaki od njih ima specifičan likovni izraz. Recimo, Faris radi svoje crteže na jednom potezu. Kad spusti olovku ili ugljen na papir, podigne je tek kada zatvori formu. Zatim Velid, on je jako dobar kolorista, jako je ekspresivan i apstraktan. Adi ima veliku sposobnost kreiranja samostalnih formi. Kad smo imali radionicu geštalt vježbi, gdje smo trebali sastaviti geometrijske oblike, Adi je napravio neke sasvim nove forme i oblike, koji podsjećaju na likove iz njegovog omiljenog crtića. Benjaminov specifikum jeste da on preferira animalne motive i da im daje lična imena. Amar, recimo, ima afinitet prema dervišima. On je čak i napravio instalaciju derviša kad smo radili instalaciju skijaša, u toku EYOF-a.“

 

dervišskijas

To tvrdi nakon pola godine rada s njima: „Nakon eksperimentisanja s nebrojeno mnogo materijala, umjetničkh medija, apsolutno mogu reći da su ta djeca jako kreativna, jako su dosjetljiva, onda sav taj njihov drugačiji način komuniciranja koji bih ja okarakterizirala metaforičnim i asocijativnim, mislim da im upravo on pomaže da se likovno izražavaju u jednom jezgrvitom metaforičkom smislu.“

Prilikom taktilnih vježbi, jedan dječak je rekao da ga to što je dotakao podsjeća na svilene prste, a drugi je za perje rekao da je golicavo. Nar, također, miriše sočno, a tikva zemljano.

No, cilj programa koji je provela Aida Šarac nije bio samo osloboditi njihov kreativni potencijal: „Druga stvar je bila identificirati kognitivne barijere kod djece iz spektra. Bilo je potrebno voditi opservacije u toku svake radionice i onda različitim metodologijama pokušati ublažiti te iste kognitivne barijere.“ Sve to u u kontekstu muzeja umjetnosti: „Moram naglasiti da je glavni fokus projekta bio istražiti kako kreiranje umjetnosti u jednom specifičnom kontekstu, kao što je muzej umjetnosti, može djelovati terapeutski na djecu iz spektra.“

izlozba3 izlozba1Radionice su kreirane po jednoj strukturi, jasno se znalo šta je uvod, šta je početak, ali sadržaj se mijenjao. „Djeca iz spektra jako vole rutinu, ona im daje sigurnost. Uvodni dio bi nam uvijek bio disanje u pokretu. Shvatila sam da im to snižava anksioznost, potrebu za kasnijim ekscesivnim kretanjem i bolje ih kognitivno usmjerava na rad koji slijedi. Sve je to, naravno, u početku njima bilo novo i nepoznato. Svaki put dođu u drugo izložbeno okruženje i ja im onda postavljam pitanja o odabranim umjetničkim djelima. Naprimjer, šta je nacrtano na slici, šta vide... Ako su skulpture bile u pitanju, radili smo taktilne vježbe. Nakon toga, uslijedila bi pauza, a na pauzi bi oni mijenjali naljepnice koje dobiju za aktivnost. Mijenjali bi ih za čokoladicu i sokiće. To mi je bio jedan od načina kako da ih motivišem. Nakon toga bismo imali jednu likovnu temu u vezi s kontekstom koji smo gledali, koji smo obišli. Zanimljivo je bilo vidjeti kako oni sarađuju s tipičnom djecom. S obzirom na to da radim dugi niz godina s tipičnom djecom u muzejskom obrazovanju, pozvala sam djecu koja već dolaze na radionice a za koju sam znala da će imati senzibiliteta“, objašnjava Šarac svoje pedagoške postupke.

izlozba4 izlozba5

U cijeloj priči među važnijim stvarima je prostorni, muzejski kontekst. Djeca iz spektra su zanemarena u društvenom kontekstu, pogotovo kulturnom. „Nije to da njih niko ne vodi u galerije, u pozorišta... U pitanju je da za tu djecu nije kreiran program koji bi mogao zadovoljiti njihove obrazovne potrebe. Prije svega to me motivisalo da sprovedem prvi muzejski outreach program za djecu autističnog spektra u BiH“, kaže Šarac.

Osim što je prvi u Bosni, ovaj program je tek jedan od šest provedenih na svjetskom nivou. Većinom su programe provodili muzeji umjetnosti.

„Muzealogija 21. stoljeća naglasak stavlja na diversifikaciju publike i pristupačnost muzeju. Kod nas je dosad rađeno na fizičkoj pristupačnosti muzejima, međutim na kognitivnoj pristupačnosti nikad nije rađeno ništa. U svjetskoj literaturi ne postoji rad koji se bavi djecom iz spektra u kontekstu muzeja umjetnosti. Ja sam u ovom slučaju htjela da spojim specijalnu pedagogiju, muzejsku pedagogiju, teoriju i razvoj muzeja i donekle vizuelnu percepciju da bih mogla da razumijem kako dijete iz spektra može da recipira vizuelno. Poredila sam redovni školski sistem i specijalni školski sistem. Da li postoji neka razlika u recepciji vizuelnog, šta ja mogu kao stručnjak da uradim da bih interpretaciju umjetničkih djela u kognitivnom smislu olakšala djeci iz spektra. U suštini, jedan od ciljeva rada jeste da se institucija muzeja umjetnosti, za koju se pretpostavlja da poznaje teorije učenja, podučavanja, znanja, da apsolutno može biti alternativna obrazovna institucija za cjeloživotno učenje. Pogotovo za ovu senzibilnu grupu s obzirom na to da se u specijalnoj pedagogiji za njih i preporučuju vizualni materijali kao kognitivni stimulansi. Pored toga, koliko god je inkluzija te djece u redovan školski sistem pozitivna, iz mnogih razloga, smatram da je loša iz razloga što nemamo još uvijek dovoljno školovanih nastavnika koji bi znali da te učenike integrišu u razred, da prilagode plan i program. Muzej umjetnosti bi i zbog toga bio jedan prostor slobode koji oni mogu osvojiti. Znanje podrazumijeva prikupljanje podataka, a učenje je ustvari spoznaja na osnovu interakcije s realnim objektima, što je u muzeju moguće s obzirom na eksponate koje mi posjedujemo“, kaže Šarac.

izlozba6

Osim za djecu, ovaj pristup koristan je i za muzeje.

Iako je projekat završio, rad s djecom iz autističnog spektra nije. Pozivat će ih i na naredne radionice koje će raditi s tipičnom djecom. Ne samo zbog njih i zbog muzeja, već i zbog publike koja je izložbu posjetila u velikom broju. Bilo je i onih koji su pitali za cijenu radova.

Aida Šarac, s projektom "Plavi artizam", jedna je od dobitnica podrške FOD BiH povodom 25. godina od osnivanja, a po konkursu namijenjenom podršci mladim umjetnicima aktivnim u oblasti vizuelnih i izvedbenih umjetnosti, kao i teoretičarima i historičarima kulture i umjetnosti.

 

 


 

Kurikulum koji nastavi historije nameće humanističke ciljeve

U Sarajevu je 8. 11. održana promocija Alternativnog kurikuluma za historiju/istoriju/povijest u BiH s pod naslovom: Doprinos promoviranju humanizma u nastavi historije i suočavanju s bosanskohercegovačkim kontroverzama. Više >

Prikaz predstave All Inclusive

Četvoro performera pričaju lične priče o svojim tijelima. Dvije osobe su s invaliditetom a dvije ritmičke gimnastičarke. Na vizualnom planu ta tijela su kontrapunkti jedna drugima. Međutim. Više >

Održan trening o praćenju javnih nabavki u BiH

Koalicija Balkan Tender Watch-BTW (osnovana 2012, finansira se od strane EU) bori se protiv korupcije s namjerom da na Zapadnom Balkanu stvori čvrstu antikorupcijsku zajednicu. Članice koalicije. Više >

Prikaz predstave All Inclusive

Četvoro performera pričaju lične priče o svojim tijelima. Dvije osobe su s invaliditetom a dvije ritmičke gimnastičarke. Na vizualnom planu ta tijela su kontrapunkti jedna drugima. Međutim, kroz njihove ispovijesti razlike među njima. Više >

Održan trening o praćenju javnih nabavki u BiH

Koalicija Balkan Tender Watch-BTW (osnovana 2012, finansira se od strane EU) bori se protiv korupcije s namjerom da na Zapadnom Balkanu stvori čvrstu antikorupcijsku zajednicu. Članice koalicije su Fondacije za otvoreno društvo iz. Više >


 

FOD BiH je nezavisna i neprofitna fondacija koja se zalaže za izgradnju bosanskohercegovačkog društva zasnovanog na principima društvene pravde, punog poštovanja ljudskih prava, transparentnog i odgovornog rada institucija, i aktivnog učešća građana u javnom životu.

 


 

Kontakti

 

Kancelarija Sarajevo:

 

Adresa: Maršala Tita 19/3
  71000 Sarajevo, BiH
Tel: 033 44 44 88 / 0
Fax: 033 44 44 88 / 202
E-mail: osf@osfbih.org.ba

 

Kancelarija Banja Luka:

 

Adresa: Petra Kočića 53
  78000 Banja Luka, BiH
Tel/Fax: 051 32 26 51
E-mail: amra@osfbih.org.ba

International Fellows Programs 2020 - Call for Applications

CPCS 2020

 

The Center of Philanthropy& & Civil Society announce Call for applications for decisionmakers, emerging leaders and new community foundation practitioners for 2020 year. For more details please clickhere.

Ovaj Website koristi kolačiće i prikuplja informacije o posjetiocima. Klikom na dugme OK potvrđujete da se slažete sa Uslovima korištenja i Izjavom o privatnosti.