OSF WESTERN BALKANS ALUMNI NETWORK!

WE ARE THRILLED TO INTRODUCE THE OSF WESTERN BALKANS ALUMNI NETWORK! 

 

Exciting News!

Celebrating 30 years of transformative impact, the #OpenSocietyFoundations has cultivated a global family of change-makers dedicated to fostering connections, friendships, and a shared commitment to societal openness and values.  

 

Više >>

Full Agenda of #CSFTirana2023 | “Unlocking Progress: The European Future of the Western Balkans”

 

Full Agenda of #CSFTirana2023 | “Unlocking Progress: The European Future of the Western Balkans”

 

Više >>

OPEN SOCIETY FOUNDATIONS IN WESTERN BALKANS

 OUR WORK IN WESTERN BALKANS

 

Više >>

U petak, 5. 11. 2021., na Dan romskog jezika, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu održana je promocija knjige Romske priče (Zbirka II). O prvoj zbirci pisali smo ovdje. Izdavači su isti: Fond otvoreno društvo BiH (FOD BiH) i Zemaljski muzej. Osim što je izdavač, FOD BiH je i finansirao projekt. Isti je i tim koji je radio na knjizi kao i urednica knjige Hedina Tahirović-Sijerčić. Druge su, naravno, priče. Njih 133, što s prethodnom zbirkom čini 320 priča. I dalje se radi o pričama koje je prikupio Rade Uhlik, jedan od najznačajnijih svjetskih romologa, od 1928 do 1968, najviše u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

O samom projektu na promociji je govorila direktorica FOD-a Dobrila Govedarica:

„Ovaj projekat ima neke višestruke ciljeve. On treba da ukaže na bogatstvo kulturnog naslijeđa BiH. On je i svojevrsni omaž Radetu Uhliku, jednom od najcjenjenijih romologa uopšte, a najveći cilj je promocija romskog jezika i kulture. Kažu neki da je jezik jedino romsko pravo po rođenju, no čini se da Romi danas nemaju ni to pravo. Mladi Romi danas rijetko, sporadično, koriste romski jezik. Osnovna intencija Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima jeste da učini ravnopravnim manjine sa drugima u jezičkom pogledu tako što bi im se zagarantovala slobodna javna upotreba manjinskog jezika. Kako danas stvari stoje, Romi se nalaze između procesa asimilacije i getoizacije. Ako svoj jezik zamijene većinskim, to je put u asimilaciju, a ako se čvrsto drže svog jezika, to je put u getoizaciju. Jedini pravi put koje svako društvo i država trebaju osigurati kad su u pitanju manjine je integracija. Integracija podrazumijeva uključivanje Roma u širu sredinu, ali uz očuvanje njihovih jezičkih i kulturnih specifičnosti. Kada se borite za bosanski, hrvatski, srpski ili bilo koji većinski jezik, iza vas stoji akademija, univerzitet, ministarstvo, cijeli državni aparat koji u svom domenu ima i borbu za jezik. Iza Roma ne stoji gotovo niko. Postoje entuzijasti, kakva je Hedina, stoji nešto nevladinih organizacija pod uslovom da imaju donatora. Zato svaka zemlja koja tvrdi da je pristupila procesu integracije Roma, ne može to da tvrdi dok iste ove akademije, unverziteti i ministarstva i druge institucije, ne tretiraju romski jezik jednako kao i većinske.“

U ime Zemaljskog muzeja kao izdavača govorio je njegov direktor Mirsad Sijarić. Naglasio je sam značaj Zemaljskog muzeja kao institucije koja čuva oko tri miliona predmeta. Za većinu tih predmeta građani i ne znaju, upravo iz razloga jer široj javnosti nikad nisu ni predstavljeni. Razlog za to je nezavidan položaj Muzeja koji je već decenijama taoc politike koja ne može da se dogovori koji nivo vlasti u BiH treba preuzeti njegovo finansiranje. Upravo iz tog razloga naglasio je značaj FOD-a koji je omogućio da bar jedan dio građe koju čuva, romske priče koje je prikupio Rade Uhlik, postane vidljiv i dostupan svima.

“Koje to institucije, koje bi po vokaciji bile pozvane na to, rade na sređivanju ovog naslijeđa. Koliko je meni poznato nijedna. I zato ovaj izdavački poduhvat, koji se ne bi desio sigurno da nije Fonda otvoreno društvo ima posebnu važnost“, rekao je Sijarić.

Naravno, ničeg ne bi bilo ni bez truda urednice Hedine Tahirović-Sijerčić, što su i svi promotori naglasili. Ona je na promociji dosta emotivno govorila kako o projektu tako i o Romima i njihovom jeziku:

“Na neku sreću naišla sam na skripte romskih priča na romskom jeziku. Kada sam ih malo bolje pregledala, ovdje u Zemaljskom muzeju, shvatila sam da su te priče uglavnom zapisane na gurbetskom dijalektu bh. Roma jer su uglavnom bile sakupljene na ovom području. Rade je sakupljao priče i na području Crne Gore i Srbije, u niškom regionu posebno, zatim nešto malo na području Hrvatske što samim tim ukazuje na bogatstvo dijalekata romskog jezika koje se mogu naći u ovim zbirkama. Osim gurbetskog dijalekta, mogu se naći i priče na arlijskom dijalektu, burgudžijskom i goptskom. S idejom za projekat obratila sam se FOD-u i želim to da javno kažem, prvi put u svom životu, a 60 mi je godina, neko je vrednovao moj rad i moje stvaralaštvo. FOD BiH mi je ukazao povjerenje. Da neko Romu da neko povjerenje i da mu plati za njegov rad, to su velike stvari. Diskriminacija, predrasude pa i rasizam prema Romima, doveli su do toga da nam je jezik skoro izumro. Mi smo davno, zahvaljujući diskriminaciji i ugnjetavanju našeg naroda izgubili identitet koji se stvara kroz jezik. Maternji jezik većine Roma više nije romski. On je ili bosanski ili srpski ili hrvatski. Znači, ubili ste nam jezik, ovo govorim institucijama, ubili ste nam jezik.“

Hedina promo2

Zahvalila se saradnicima i saradnicama na projektu: Ruždiji Rusi Sejdoviću, književniku romskog porijekla iz Crne Gore koji je priče preveo na bosanski; Nini Tikveša, koja je radila lekturu i korekturu; Dženani Trbić iz FOD-a; Rizahu Sijerčiću za ilustraciju te Samiru Kamenjašu koji je radio prelom.

Na promociji je govorila i književnica Ferida Duraković. Ona je objavljivanje romskih priča predstavila i kao slavljenje života Radeta Uhlika o kojem se u bosanskohercegovačkoj javnosti vrlo malo zna. Zbog toga je iznijela i neke zanimljivosti u vezi s njim. Na primjer da mu je ime Aladar, da je porijeklom Slovak, rođen u Logavinoj ulici u Sarajevu, da je govorio više od 10 jezika i živio više od 92 godine.

„Život posvećen očuvanju jezika i kulture je jedan bogat i zahvalnošću budućih romskih generacija nagrađen život“, rekla je Duraković misleći pritom kako na Uhlika tako i na Tahirović-Sijerčić.  O samom karakteru izdavačkog poduhvata rekla je da to nisu knjige koje pročitamo i ostavljamo na policu: „Ovo su knjige koje ostaju s nama zauvijek i koje ostavljamo kao kulturno blago narednim generacijama.“ Istakla je i značaj drugih projekata u vezi s Romima: „Obrazovan narod neće nikad nestati. To je znao, da se sjetimo s pijetetom, i general Jovan Divjak kad je kroz udruženje Obrazovanje gradi BiH krenuo pomagati i obrazovanje romske djece. To još bolje zna profesorica Hedina Tahirović-Sijerčić, a to zna i najmlađa koju ću danas spomenuti, Selma Selman, veličanstvena mlada umjetnica koja kroz svoju fondaciju Marš u školu otima mlade Romkinje od obrasca ponašanja ponavljanja jada i nesreće. Ja im na tom zahvaljujem, jer osjećam kako sve one i svi oni i mene samu oslobađaju patrijarhalnih lanaca koje sve mi  nosimo oko vrata.“

Promociju su uveličali i sarajevska glumica Jasna Diklić koja je čitala romske priče na bosanskom i novinar Dalibor Tanić koji ih je čitao na romskom te tako prisutnima omogućio nesvakidašnje iskustvo, da uživaju u melodioznosti i ritmu romskog jezika kojeg rijetko, ako ikad, imaju priliku čuti. Promociju je moderirala novinarka Maja Begtašagić.

O samim pričama najbolje je rekao Rade Uhlik, što i Tahirović-Sijerčić citira u predgovoru, a to je da većina njih nije dovršena. Isto tako, neke priče su ispričane nepovezano i u zbrci, tako da su vrlo često sadržajno zbunjujuće i nerazumljive.

„Ponekad ne znaju, ili se prave da ne znaju šta tražim od njih, pa mi naklapaju o svemu i svačemu i pričaju skorašnje događaje bez ikakve veze i vrednosti. Vrlo često nemaju određenih tekstova već se drže glavnih kontura, pa svakom prilikom nešto improviziraju“, zapisao je Uhlik poredeći priče s načinom života čergara. No, ovdje se i ne radi o knjizi u kojoj samo ili prvenstveno trebamo tražiti književnost. Ovdje se radi o knjizi kroz koju se trebamo približiti romskoj kulturi, njihovoj tradiciji, vjerovanjima, doživljaju ljubavi, zanatima, navikama, šalama, nomadizmu, njihovim stradanjima, odnosu između Roma i neroma te odnosu između samih Roma. A toga itekako ima i tu leži njena privlačnost za čitaoce.

Naravno, glavni je jezik. Priče su objavljene i na romskom i na bosanskom, a objavljeni su i tekstovi Hedine Tahirović-Sijerčić koji objašnjavaju različite tehnike prevoda, tako da su te priče neiscrpni izvor znanja za romologe. Jedna od interesantnijih stvari, na šta skreće pažnju i Tahirović-Sijerčić, jeste veliki broj posuđenica iz bosanskog jezika, što govori o dubinskoj povezanosti samih Roma s bosanskohercegovačkim tlom.

Zainteresirani i za drugu i za prvu zbirku trebaju također znati da su knjige besplatne.

Obilježavanje 20 godina

Povodom obilježavanja 20 godina postojanja i rada Fondacija otvoreno društvo na prostoru bivše Jugoslavije, od 30.09. do 01.10.2011. u Sarajevu je održana konferencija pod nazivom: "Suočavanje s prošlošću / Kreiranje budućnosti".

Više >

Ovaj website koristi kolačiće!

Ovaj Website koristi kolačiće i prikuplja informacije o posjetiocima. Klikom na dugme OK potvrđujete da se slažete s Uslovima korištenja i Izjavom o privatnosti.

Više >